Nove članice EU bi se mogle pridružiti bez punog prava glasa

Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, pristupe bloku bez punog prava glasa, što bi moglo otvoriti put ubrzanom proširenju i smanjiti otpor pojedinih zemalja, među kojima je i Mađarska.

Prema informacijama nekoliko evropskih diplomata i jednog zvaničnika EU, prijedlog se nalazi u početnoj fazi i morao bi biti jednoglasno odobren od strane svih postojećih članica. Cilj inicijative je omogućiti pristupanje novih zemalja uz ograničena prava, dok se ne provedu institucionalne reforme koje bi onemogućile pojedinačnim državama da blokiraju odluke vetom.

Ovaj koncept, o kojem piše Politiko, dolazi kao pokušaj zemalja poput Austrije i Švedske da revitalizuju proces proširenja EU, koji već neko vrijeme stagnira zbog protivljenja Budimpešte i još nekoliko prijestolnica. Njihov otpor temelji se na bojazni da bi novo članstvo moglo izazvati ekonomsku konkurenciju i sigurnosne rizike.

Evropska unija vidi proširenje kao dio svoje strategije odgovora na politiku Kremlja. Ipak, planovi da broj članica poraste sa 27 na 30 u narednoj deceniji otkrivaju duboke podjele unutar samog bloka.

"Buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja kvalificirane većine u većini političkih oblasti. Proširenje ne smije biti usporeno blokadom reformi od pojedinačnih članica EU", rekao je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga.

Predloženi model omogućio bi zemljama kandidatima da uživaju ekonomske i političke beneficije članstva, ali bez pune mogućnosti odlučivanja. Takav pristup bi, prema zagovornicima, omogućio fleksibilnije i brže proširenje, bez potrebe za izmjenom osnovnih ugovora EU.

Dosadašnji pokušaji da se pravo veta ukine i unutar postojećeg članstva naišli su na snažno protivljenje, ne samo iz Mađarske, već i iz Francuske i Nizozemske.

Hofreiter smatra da bi novi model mogao očuvati funkcionalnost Unije i motivisati zemlje Zapadnog Balkana:

"Plan da nove članice uđu bez punih glasačkih prava osigurava da ostanemo sposobni za djelovanje čak i u proširenoj EU. Iz razgovora s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana dobivam jasne signale da se ovaj pristup smatra konstruktivnim i održivim", rekao je Hofreiter.

Rastuće nezadovoljstvo među državama kandidatima, koje su već provele opsežne reforme, dodatno pojačava pritisak na Brisel. Crna Gora, koja je pregovore s EU započela 2012. godine, navodi da je vrijeme da se proces proširenja ponovo pokrene.

"Posljednja zemlja koja je ušla u EU bila je Hrvatska prije više od deset godina, a u međuvremenu je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo blok. Zato vjerujem da je sada vrijeme da se proces oživi, da se oživi ideja EU kao kluba koji još uvijek privlači zemlje", rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slično mišljenje iznio je i zamjenik premijera Ukrajine Taras Kačka, ističući da je potrebno pronaći “kreativna rješenja” kako bi se deblokirao proces proširenja, koji je trenutno blokiran mađarskim vetom:

"Čekanje nije opcija. Potrebno nam je rješenje ovdje i sada. Ovo je važno za Ukrajinu, ali i za Evropsku uniju. Mislim da, dok Rusija testira evropsku sigurnost dronovima, isto čini podrivanjem jedinstva EU", rekao je Kačka.

Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen postavila proširenje kao strateški prioritet i najavila mogućnost članstva Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, članice Unije i dalje pokazuju oprez.

Raniji pokušaj predsjednika Evropskog vijeća Antonia Koste da pokrene konkretne korake u procesu nije naišao na podršku.

Sljedeće sedmice lideri zemalja Zapadnog Balkana — Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije — sastaće se s evropskim zvaničnicima u Londonu u okviru Berlinskog procesa, s fokusom na produbljivanje saradnje i pripremu regiona za buduće članstvo.

Prema izvorima iz EU, Evropska komisija bi uskoro mogla predložiti ubrzanje procesa pregovora bez potrebe za formalnim odobrenjem svih 27 članica na svakoj fazi, čime bi se ograničilo pravo veta Mađarske. Očekuje se da će u sklopu tzv. paketa proširenja Komisija predstaviti i prijedloge za reformu unutrašnjeg funkcionisanja EU.

Ipak, nacrt zaključaka za predstojeći samit lidera u Briselu trenutno ne uključuje odjeljak o proširenju, što je izazvalo nezadovoljstvo među državama koje se zalažu za otvaranje vrata novim članicama.