Stier: Ne treba gubiti vrijeme, treba ubrzati put BiH prema Evropskoj uniji

Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier izjavio je da uopće ne dvoji o tome da je budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ali bi želio da to ide brže.

On je u razgovoru sa grupom novinara iz BiH, koji su protekle sedmice boravili u studijskoj posjeti institucijama Evropske unije u Briselu, kazao da nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment, zbog kojeg je i Evropska unija ponovno stavila na dnevni red proširenje, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Ubrzati put BiH prema EU

- To treba sada iskoristiti. Zemlje zapadnog Balkana imaju sada priliku - kazao je Stier, te dodao da su neke zemlje to jako dobro iskoristile.

Pohvalio je Albaniju koja je, kako je kazao, napravila ogroman napredak. Podsjetio je da je nedavno otvorila i zadnji klaster pregovaračkih poglavlja.

- U vrlo kratkom roku je pokazala da se može ići prilično brzo i na taj način i svojim građanima poslati poruku 'isplati se'. Treba se, naravno, puno raditi, ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć - kazao je Stier.

Izrazio je želju da sve zemlje zapadnog Balkana iskoriste ovu šansu, "a konkretno najviše bi želio kao šef Delegacije za BiH, da to učini Bosna i Hercegovina".

- Sva naša istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka i kod Srba i kod Hrvata i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u EU. Dakle, taj konsenzus u društvu postoji, bez obzira na sve probleme. Stoga trebaju i političke institucije to prepoznati, artikulirati i ubrzati taj put prema EU - poručio je Stier.

Glavni pregovarač mora biti stručna osoba

Govorio je i o ulozi glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, kazavši da je glavni pregovarač tačka sa kojom će Evropska unija, odnosno Evropska komisija uime cijele EU, pregovarati sa BiH.

- Razumije se, po prirodi stvari, da mora biti u vrlo uskoj suradnji sa izvršnom vlasti, da on mora znati šta rade u Vijeću ministara BiH, šta se radi u svakom resoru. Ali isto tako, razumije se da te reforme u jednom trenutku će se morati pretvoriti u zakone. Stoga mora imati i većinu, odnosno potporu i u Parlamentarnoj skupštini BiH - u jednom i u drugom domu, kako bi se te reforme mogle kasnije pretočiti u konkretne zakone - istaknuo je Stier.

Kazao je da je bitno da glavni pregovarač bude stručna osoba "koja zna o materiji, koja može dobro predstavljati zemlju, koja može dobro artikulirati stajališta".

Prema njegovim riječima, jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara, jer ono ima tu izvršnu funkciju. Jasno je, isto tako, da mora imati i potporu Parlamenta BiH.

- Ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača, a koji ne bi komunicirao sa Vijećem ministara. Jednostavno, to ne bi funkcioniralo. Ali isto tako je jasno da, kada se određene stvari dogovore, pa se moraju onda i određeni zakoni donijeti, mora postojati i ta većina onda u Parlamentarnoj skupštini BiH, u jednom i u drugom domu, da se to pretvori u zakone - kazao je Stier.

Test zrelosti

Kada je riječ o usvajanju zakona o VSTV-u i zakona o sudovima koji su, osim imenovanja glavnog pregovarača, uslov za otvaranje pregovora BiH sa EU, Stier je kazao da, što se tiče ta dva konkretna zakona, jedan je imao mogućnost da već bude usvojen u Parlamentu.

Dodao je da to, nažalost, nije bio slučaj, ali to ne znači da je tu priča završena.

- Treba se raditi na tome. Mislim da je i tu, na neki način, test zrelosti da se pronađe način kako da se usvoje ta dva zakona, da budu u skladu i sa pravnom stečevinom i da jednostavno to omogući otvaranje pristupnih pregovora - kazao je Stier.

Poticati dijalog i dogovore

U susretu s novinarima iz BiH govorio je i o tome šta će u narednom periodu biti u fokusu rada Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom, koju on predvodi.

- Za nas je izuzetno važno da se parlamentarna dimenzija u suradnji između Evropske unije i BiH nastavi redovitim ritmom. Nakon što smo u devetom mjesecu imali sastanak u Sarajevu, sada je red da kolege iz BiH dođu u Evropski parlament. Jasno je da bi očekivali do tada da su već otvoreni pregovori. Dakle, očekujemo da možemo konstatirati da su se ispunili uvjeti, da su još ta dva preostala zakona iz domene pravosuđa, kao i imenovanje glavnog pregovarača, ispunjeni kao uvjeti i da se onda održi međuvladina konferencija i otvore pristupni pregovori sa Evropskom unijom. To bi bilo sasvim sigurno ono što bi mi očekivali - kazao je Stier.

Dodao je da, ukoliko to do tada ne bude još realizirano, razgovarat će sa svojim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH da bi poticali dijalog i dogovore, kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora.

Stier je naveo da i druge zemlje koje, isto tako, imaju složene strukture, koje imaju i decentralizirane sustave, ipak uspijevaju ispuniti sve potrebne uvjete.

- U krajnjoj liniji, to jeste jedan test koji pokazuje zrelost zemlje da se može sutra nositi sa izazovima i dužnostima koje članstvo donosi. Mislim da je Direkcija za evropske integracije učinila jedan važan posao i morat će se i dalje administrativno ojačati, kako se bude napredovalo u pregovorima. Niz je drugih zemalja, osim ove naše parlamentarne dimenzije, koje su spremne pomoći i dati svoju ekspertizu. Neki to već čine. Sigurno da će pratiti Bosnu i Hercegovinu i pomoći u tom segmentu da bi se ojačali i vlastiti kapaciteti, kako bi se moglo odgovoriti na sve izazove koje pristupni pregovori nose sa sobom, a sutra i članstvo - istaknuo je Stier.

Kaže da su jako zadovoljni time što upravo ova parlamentarna dimenzija gdje se sastaju redovito, najmanje dva puta godišnje, parlamentarci iz BiH i evropski parlamentarci, otvara jednu platformu gdje mogu ljudi iz različitih država članica EU, kao i kolege iz BiH, iz različitih političkih stranaka i uvjerenja, razmijeniti mišljenja, ali isto tako vidjeti koje su i neke zajedničke tačke.

- Na taj način, kroz dijalog, potičemo da se stvori i jedna kultura dogovora, jer i unutar EU morate uskladiti 27 različitih nacionalnih pozicija kako bi donijeli određene odluke. Dakle, kultura dogovora je itekako potrebna, a ona se počne uvježbavati upravo u ovim prvim koracima kada se otvaraju pristupni pregovori - naveo je Stier.

Plan rasta

Osvrnuo se i na Plan rasta za zapadni Balkan, te kazao da očekuju da se ide naprijed, "da doista BiH može i doći do tih sredstava koja su namijenjena, koje je Parlament odobrio da budu namijenjena upravo Planu rasta i u ovom konkretnom slučaju za reforme koje se moraju provesti u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće ministara dostavilo Evropskoj komisiji u Briselu".

- Ideja je da se ne čeka punopravno članstvo, nego da Bosna i Hercegovina i onda svi ljudi u BiH mogu osjetiti već određene benefite članstva u Evropskoj uniji i prije samog članstva. Kako? Tako što se zemlja postupno već integrira u određene evropske politike. To mislimo da, i što se tiče zelene tranzicije, digitalne tranzicije, u biti modernizacije i ekonomije i društva, će učiniti to da i sam standard u BiH bude bolji, što će onda i ljudi moći osjetiti - kazao je Stier.

Prema njegovim riječima, postoje i neke druge inicijative.

- Mi mislimo da bi trebalo itekako raditi na tome da se ubrza, na primjer, korištenje roaminga, odnosno bolje rečeno, da se ne mora plaćati roaming. Zašto bi to samo bilo ograničeno na regiju zapadnog Balkana, da vi možete iz BiH bez roaminga telefonirati, na primjer, druge zemlje zapadnog Balkana, ali ako već zovete Zagreb, Ljubljanu, Beč, Minhen, onda se plaća roaming. To je nešto što već postoji ideja, ali ide presporo. To možemo i morali bismo ubrzati kako bi i građani osjetili te benefite evropske integracije - smatra Stier.

Ubrzati procese

Upitan o tome koliko je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini povoljna za njen evropski put, Stier je podsjetio da kada su imali posljednju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH (POSP) u Sarajevu, tada je na dnevnom redu bila Reformska agenda i diskusija hoće li se usvojiti ili neće.

- Na kraju je Vijeće ministara BiH, unatoč svim poteškoćama, uspjelo naći način kako doći do toga da odobri tu Reformsku agendu i to uputi u Brisel. Danas je izazov kako ispuniti preostale uvjete za otvaranje pregovora, ali mislim da imamo i to iskustvo. Imamo iskustvo, na primjer, u potpisivanju sporazuma sa Frontexom. Isto, dugo godina se čekalo. Znači, nađe se na kraju put. Ono što bih napomenuo je da, s obzirom da to jeste ono što više od 70 posto ljudi u BiH želi - priključivanje Evropskoj uniji, da se ne čeka toliko, da se ne gubi toliko vrijeme. Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena. Stoga, potrebno je ubrzati te procese. Ja uopće ne dvojim o tome da je budućnost BiH u Evropskoj uniji, ali bi želio da to ide brže - zaključio je zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier u razgovoru sa novinarima iz BiH.