Vijeće EU pozdravlja strategiju proširenja za zemlje zapadnog Balkana

 

Vijeće Evropske unije pozdravlja saopćenje Evropske komisije od 10. decembra  o strategiji proširenja EU i glavnim izazovima u periodu 2012.-2013. godine, izvještaje o napretku za Tursku, Island, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, kao i detaljan izvještaj o praćenju stanja spremnosti Hrvatske za članstvo u EU, te konstatuje Studiju izvodljivosti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom, kao i zaključke i preporuke u tom smislu, saopćeno je iz Vijeća EU. 

Taj naziv ne prejudicira poziciju o statusu i u skladu je s mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju nezavisnosti Kosova. Proširenje i dalje predstavlja jednu od ključnih politika djelovanja Evropske unije, navodi se u saopćenju. 

U vrijeme kada se Evropska unija suočava s velikim izazovima, proces proširenja nastavlja jačati mir, demokratiju i stabilnost u Evropi, te EU omogućava da se bolje pozicionira u odnosu na globalne izazove koji su pred njom i sljedi svoje strateške interese. Mogućnost pridruživanja EU služi kao pokretač političkih i ekonomskih reformi, transformacije društava, konsolidiranja vladavine prava i stvaranja novih prilika za građane i poslovne subjekte u evropskim zemljama koji žele da postanu dijelom tog zajedničkog projekta nikada bliskije unije naroda Evrope zasnovane na zajedničkim vrijednostima, navodi se u saopćenju. 

Pristupanje Hrvatske EU 1. jula 2013. godine, po okončanju procedure ratifikacije, kao i otpočinjanje pregovora s Crnom Gorom i dodjeljivanja kandidatskog statusa Srbiji jasno potvrđuju da, kad se ispune uvjeti, EU ispoštuje ono što je obećala i nadalje jačaju proces pomirenja u regiji zapadnog Balkana demonstrirajući transformacijske i stabilizacijske efekte procesa proširenja od kojih koristi ima i EU i cjelokupna regija. 

Vijeće se poziva na obnovljeni konsenzus o proširenju i još jednom potvrđuje značaj koherentne provedbe zasnovane na konsolidovanju preuzetih obaveza, pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti, unaprijeđenoj komunikaciji s javnošću, u kombinaciji s kapacitetom EU u svim njenim dimenzijama da integriše nove članice, s tim da se svaka zemlja procjenjuje prema vlastitim zaslugama. Vjerodostojna politika proširenja je ključna za očuvanje novog zamaha u provedbi reformi u interesnim zemljama, kao i javne podrške daljem proširenju u državama članicama EU. Vijeće se i dalje snažno zalaže za nastavak procesa proširenja zasnovanog na ranije usaglašenim principima i zaključcima, saopćeno je iz Vijeća EU. 

Jačanje vladavine prava i demokratskog upravljanja i dalje su ključni za približavanje zemalja uključenih u proces proširenja EU, a kasnije i za njihovo pruzimanje svih obaveza koje proizilaze iz članstva u EU. Vijeće sa zadovoljstvom konstatuje da je novi pristup pregovorima o pravosuđu i osnovnim pravima, odnosno pravdi, slobodi i sigurnosti zasnovan na iskustvima stečenim tokom ranijih pregovora o pridruživanju doveo do stavljanja pitanja koja se tiču vladavine prava, uključujući borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, u središte EU politike proširenja. 

Ovaj novi pristup omogućava da se gore pomenuta pitanja rješavaju već u ranim stadijima procesa proširenja, te iznova naglašava potrebu za pokazivanjem da se na provedbi reformi, u cilju osiguravanja da one budu održive i trajne, kontinuirano radi tokom cijelog procesa pregovora, navodi se u saopćenju za javnost Vijeća EU.

Vijeće podsjeća da u nizu zemalja tzv. zone proširenja problemi koji utiču na slobodu izražavanja, uključujući miješanje politike u rad medija, i dalje uzrokuju zabrinutost, te poziva Evropsku komisiju da pomno prati dešavanja u ovoj oblasti. Vijeće pozdravlja namjeru Evropske komisije da ovim pitanjima da prioritet u procesu pridruživanja, što uključuje i upriličenje „Reci glasno!“ (engl. “Speak Up!”) konferencije za predstavnike medija i građanskog društva iz zemalja zapadnog Balkana i Turske u prvoj polovini 2013. godine. Vijeće podvlači značaj zaštite i obezbjeđivanja uvjeta da građani uživaju u čitavom nizu građanskih prava, uključujući prava osoba koje pripadaju manjinskim grupama i bez razlika po osnovi seksualne opredijeljenosti ili spolnog identiteta, kao što su pravo na slobodu okupljanja, izržavanja i udruživanja, te značaj promoviranja kulture tolerancije. Nadalje, aktivnosti u pravcu društvene i ekonomske uključenosti ugroženih kategorija, uključujući Rome, moraju biti nastavljene, naročito kroz EU okvir za državne strategije integriranja Roma, navodi se u saopćenju. 

Zemlje uključene u proces proširenja također su na udaru globalne ekonomske i finansijske krize što je skrenulo pažnju na uzajamnu povezanost ekonomija pojedinih zemalja kako u, tako i izvan EU. U tom smislu, Vijeće naglašava značaj snažnijeg oporavka ekonomije kao i opredijeljenost EU da nastavi pomagati ovim zemljama kroz savjete u smislu kreiranja politika djelovanja, ali i u vidu finansijske pomoći. Dalji napori na provođenju strukturnih reformi, fiskalne konsolidacije, te reformi u vezi s EU, uključujući prihvatanje strategije „Evropa 2020.“ trebali bi ubrzati ovaj oporavak i razvoj, te datim zemljama pomoći da se pripreme za nove procedure nadzora u Ekonomskoj i monetarnoj uniji. 

U svjetlu dalekosežnih promjena u smislu upravljanja ekonomijom u EU koje se trenutno uvode, te već uznapredovanog stepena ekonomske integriranosti zemalja zone proširenja u EU, Evropska unija će nastaviti obavještavati i uključivati te zemlje u navedene promjene, saopćeno je iz Vijeća EU. 

Vijeće pozdravlja namjeru Evropske komisije da postepeno prilagođava nadzor nad ekonomijom u zemljama zone proširenja. Vijeće također pozdravlja i inicijativu Evropske komisije da Investicijski okvir za zapadni Balkan iskoristi kako bi pomogli pripremu i podržali investicije u tu regiju. 

Vijeće ponavlja da regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni dijelovi procesa proširenja. Oni doprinose prosperitetu, stabilnosti, pomirenju, te stvaranju atmosfere koja pogoduje rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i nasljeđa prošlosti. Vijeće podstiče sve interesne strane da sva pitanja koja su izvan nadležnosti EU i/ili ugovornih obaveza prema EU razrješavaju u konstruktivnom duhu, što je to prije moguće, uz uvažavanje sveukupnih interesa i vrijednosti EU. 

Vijeće također konstatuje tekuće aktivnosti u pogledu novog Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) kroz koji će biti stvoren nov osnov za pružanje pretpristupne pomoći prema višegodišnjem finansijskom okviru za period 2014.-2020. Ono se slaže s nastojanjima Evropske komisije da ojačaju sponu između finansijske pomoći i političkih prioriteta za svaku od zemalja zone proširenja, uključujući snažnjenje demokratskih institucija i vladavine prava, dobrog upravljanja i veće usredsrijeđenosti na društveni i ekonomski razvoj. 

Vijeće vjeruje da bi ovaj novi instrument, između ostalog, trebao dovesti do povećanja fleksibilnosti i pojednostavljivanja procedura, uz osiguravanje vidljivosti, odgovornosti, te pune transparentnosti poduzetih aktivnosti, jačajući osjećaj vlasništva i dovodeći do boljih rezultata i učinaka. Uloga građanskog društva treba biti pojačana i u programima koje provode organi vlasti i kao direktnih korisnika pomoći EU, saopćeno je u srijedu iz Vijeća EU.