Zloupotrebe: Trošenje EU fondova još uvijek teško kontrolirati

Unatoč svim obećanjima transparentnosti, firme i zemlje članice i dalje europske fondove koriste nepropisno, dok se  prevare i zloupotrebe i dalje teško otkrivaju i rijetko kažnjavaju.  Oko  7 miliona eura iz Europskog socijalnog fonda (ESF) potrošilo je nekoliko multinacionalnih kompanija u Poljskoj na pružanje dodatnih treninga za svoje zaposlenike. Ovi fondovi bili su  namijenjeni malim i srednjim firmama, a ne za već zaposlene ljude i svakako ne za menadžere. Sredstva su trebala biti prvenstveno korištena kako bi slabo obrazovane i dugotrajno nezaposlene osobe dobile  uporište na tržištu rada, piše DE STANDAARD.

Holandske novine Trouw  u članku o nepropisnom korištenju europskih fondova imenovale su poljske podružnice brojnih firmi  , kao što su ING, Unilever, Philips i BGZ, Rabobank, u vezi s tim problemom. Razina zloupotrebe je ponekad zapanjujuća. Članak uključuje citat Grzegorz Gorzelaka iz Centra za europske regionalne i lokalne studije u Varšavi, koji kaže: "Čini se da svako želi nešto brzo nabaciti.Organiziraju se  potpuno nepotrebne edukacije. Novac je potrošen na albume, posjetnice, CD omote, šolje, igračke, čokolade i memorijske stikove. "

Izvještaj o nepravilnom korištenjueuropskih sredstava nije ništa novo. Prije dvije godine Financial Times u suradnji s Uredom za istraživačko  novinarstvo predstavio je rezultate detaljnog istraživanja koje je pokazalo da europski programi za razvoj depriviranih europskih regija "leže pod  birokratijom".

Kad se otkriju, prevara i zloupotreba rijetko se  kažnjavaju. U to vrijeme list je također naveo multinacionalne kompanije poput IBM-a, Fiat i H & M. Firma British American Tobacco zaradila je  1.6 miliona eura potpore za gradnju tvornice cigareta. Prema italijanskoj policiji, oko 1,2 milijarde € europskih  fondova završi u rukama mafije svake godine. Kako objašnjava Bart Staes, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu i član Odbora za proračunski nadzor objašnjava, "zloupotreba se ne odnosi samo na novac triju glavnih europskih strukturnih fondova, koji je namijenjen za razvoj regionalnog  zapošljavanja i socijalnu koheziju. Poljoprivredni poticaji se također često ne koriste za ono za što su namijenjeni. "

Prošle je godine Europski revizorski sud otkrio velike parcele "trajnog pašnjaka" u Italiji i Španiji za koje je data subvencija, ali u stvarnosti su to  šumovita područja ili lokacije ostalih "elemenata koji nisu bili prihvatljivi za subvencije". Holandska avio kompanija  KLM je još kreativnija. Dobivena je  subvencija vrijedna 600.000 € za avionsku hranu pod kategorijom "izvoz poljoprivrednih proizvoda".

Kako Staes pojašnjava, problem  nije uvijek prevara. Na primjer, je li stvarno dobra ideja koristiti novac iz europskog fonda za regionalni razvoj za obnovu ulica oko grada Antwerpena?  Odbor za proračunsku kontrolu Europskog parlamenta radi već sedam godina da poveća transparentnost i kontrolu nad europskim fondovima. Problem je u tome da su europske institucije same nesposobne za  praćenje ispravnog korištenja dostupnih sredstava. U višegodišnjem proračunu za 2007-2013. je za samo tri Strukturna fondova dodijeljeno  ne manje od 347milijardi eura, što predstavlja oko trećine ukupnog proračuna EU. Dodaju li se ovome poljoprivredne  subvencije , iznosi koji su uključeni su više od tri četvrtine tog proračuna.

Zemlje članice su odgovorne za upravljanje tim sredstvima i njih koriste za dopunu svoje investicije. U tom pogledu imaju znatan stepen autonomije. To je nešto što je Europskoj komisiji dobro poznato. Prema "Blunder Book", Komisija priznaje da postoje "značajne slabosti u nekim područjima, kao što su ruralni razvoj, kohezija i istraživanja". Kako Staes dodaje: "Tokom godina, nacionalne i regionalne uprave postupno su počele da smatraju sredstva kao svoj ,a ne europski novac. Kao posljedica toga malo je nadzora. Europski revizorski sud izračunao je da su u 70 posto slučajeva zloupotrebe otkrivene  tokom revizije, države članice trebaju biti savršeno svjesne da novac nije bio iskorišten na tačno ispravan način. "

U 2010., Europski parlament usvojio je rezoluciju koja zagovara politiku "imenovanja i sramoćenja". Međutim, prethodni pokušaji da se provede takva politika nisu  uspjeli zbog pravnih prigovora. Optužene strane mogu jednostavno podnijeti stvar Europskom sudu pravde, koji usvaja strog pristup kada je riječ o zaštiti privatnosti. Krajem prošle godine su europski komesari za socijalnu politiku, regionalnu politika i poljoprivredu obećali da će udružiti snage na početku ove godine kako bi se osiguralo da se politika može provoditi. U međuvremenu , Odbor za proračunski nadzor je sam predložio da ministri finansija država članica trebaju biti odgovorni.

Do sada su samo četiri države članice izrazile potporu prijedlogu. To su Švedska, Danska, Velika Britanija i Holandija.

Usput, kriza može uzrokovati da sve više država članica počnu gledati  Europu kao kravu muzaru. Po riječima Staesa, "Može biti povećana želja da se  proba i pristupi europskim fondovima." U ovom trenutku kriza stvara rupe bržim tempom nego što ih europski strukturni fondovi mogu popraviti. Prošli mjesec je Eurostat izračunao da je gotovo četvrtina od 500 miliona članova Europskog stanovništva živjela na ili ispod granice siromaštva u 2011.

Europski komesar  za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost  László Andor  će tražiti od  poljske vlasti da izvjesti  njihovo korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF), prenosi Trouw. Najmanje polovina od 300 miliona € isplaćenih do sada iz ESF je otišlo za stažiranje na burzama navedenih firmi i multinacionalnih kompanija. ING, Unilever i Philips, kao i Mercedes-Benz, BMW, Renault, Heinz, EDF, Nestle, Pepsi Cole i Deutsche Bank organizirali su kurseve za svoje menadžere. ESF proračun od 75 milijardi €  za razdoblje 2007-2013 je značilo "promociju zapošljavanja u EU." Poljska je najveći korisnik, s primljenih 10 milijardi eura. Većina organizacija koja koristi taj novac su lokalne vlasti, centri za zapošljavanje i i nevladine organizacije, koje ga koriste za kurseve, borbu protiv nezaposlenosti mladih, reintegraciju na tržište rada, borbu protiv siromaštva i za integriranje manjina.

List citira Romana Stolarskog, direktora ureda za obuke u Varšavi :"Kada je Program započeo u 2005., novca iz Bruxellesa bilo je tri puta više nego što je tržište za obuku u Poljskoj moglo apsorbirati. Novac mora biti potrošen, a to se lakše radi s velikim projektima nego malim. Kurs unutar velike firme okuplja puno sudionika u jednom naletu, ali papirologija je ista kao i za male firme."