Birači na europskim izborima biraće na temelju odbojnosti i iz protesta

Deset posto birača najavilo je da će na europskim izborima u svibnju birati desno populističke ili desno radikalne stranke, a većina svoj politički izbor više ne donosi na temelju simpatije prema jednoj nego odbojnosti prema drugoj stranci, pokazala je studija zaklade Bertelsmann.

"Mnogi građani se ne odlučuju više u korist jedne nego na štetu druge stranke koja im je najnesimpatičnija", rekao je Robert Vehrkamp, jedan od koautora studije "Europa pred izborom – populistički stavovi i preferencije birača na Europskim izborima 2019", zaklade Bertelsmann.

Iz ispitivanja, koje je provedeno nad 24.000 birača u 12 zemalja Europske unije, proizlazi i kako će 10,3 posto ispitanih birati neku od desno populističkih ili desno radikalnih stranaka.

Stranke radikalno lijevog spektra će birati 6,2 ispitanih što znači da 16,5 posto birača namjerava birati neku od stranaka čiji sadržaji se kose s demokratsko-liberalnim uređenjem.

Ispitivanje je pokazalo i kako pobornici etabliranih stranka pokazuju sve manju zainteresiranost za izlazak na izbore.

Autori studije govore o "začaranom krugu" kada je u pitanju budući odnos snaga u Europskom parlamentu.

"Što su populističke i ekstremne stranke s ruba političkog spektra jače, to je izraženija potreba prisne suradnje među klasičnim demokratskim snagama. Time međutim klasične ideološke opcije gube na profilu što je opet voda na mlin rubnih stranaka", kaže Vehrkamp.

Autori studije su iskazali i stav da visok postotak birača koji odbijaju biranje stranaka s ekstremnog spektra treba iskoristiti za jačanje umjerenih snaga.

"Najgora strategija je pokušaj kopiranja političkih ideja ekstremnih stranaka", kaže Vahrkamp koji preporuča pojačano bavljenje problemima birača.

"Tko ima osjećaj da se o njegovim problemima ne brine niti jedna politička opcija, taj u pravilu bira populističke stranke", zaključio je Vahrkamp prilikom predstavljanja studije.

Jedan od tih problema je i kriza na tržištu nekretnina i sve skuplje stanovanje u velikim gradovima koje je najviše pogodilo građana sa srednjim i nižim primanjima.