Europski parlament traži izmjene proračuna

Europski parlament usvojio je 13. marta zvaničan stav da se ne slaže s prijedlogom proračuna EU za razdoblje 2014-2020. koji su usvojili čelnici EU i zatražio da se izmijeni kako bi ga usvojio prilikom glasanja u julu. Parlament podržava predviđeni nivo sredstava u proračunu ali traži da se prije konačnog usuglašavanja riješi pitanje deficita u ovogodišnjem proračunu koji se procjenjuje na 17 milijardi eura. Također, poslanici traže i fleksibilnije proračunske linije i mogućnost revizije proračuna u srednjeročnom razdoblju.

Rezoluciju u kojoj se izražava stav Europskog parlamenta o višegodišnjem proračunu podržalo je 506 zastupnika 161 je bio protiv, a 23 zastupnika su bila suzdržana. Tom rezolucijom odobren je mandat Parlamenta za pregovore s drugim institucijama EU o narednom višegodišnjem financijskom okviru EU.  "Europski parlament odbacuje dogovor u sadašnjem obliku pošto ne odslikava prioritete i zabrinutosti koje postoje", navodi se u rezoluciji. "Europski parlament smatra da ne može prihvatiti, osim ako se ne ispune neki suštinski uvjeti, dogovor koji će vezati ruke Uniji na narednih sedam godina", navodi se u rezoluciji koje je podnijelo pet političkih skupina u Europskom parlamenta.

Zastupnici Europskog parlamenta žele veću fleksibilnost između proračunskih linija unutar proračuna i u odnosu godina na godinu, odnosno lakšu prenamjenu sredstava. U rezoluciji se ukazuje na sve veći problem proračunskih isplata zbog čega ne mogu da se pokriju troškovi, što ugrožava programe EU. Nekoliko važnih europskih programa, poput Erasmusa za visoko obrazovanje i studentsku razmjenu, Okvirnog programa za istraživanje i Socijalnog fonda ostali su bez sredstva rano tokom godine, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Europskog parlamenta.

Proračun u EU donosi se na temelju višegodišnjeg finansijskog okvira koji se odnosi na 5 do 7 godina. U njemu stavke nisu detaljno razrađene kao u godišnjim proračunima EU, ali se njime preciziraju iznosi i osnovna namjena. Višegodišnji proračun se donosi od 1988. godine i sada je u toku 4. okvir. Svakim višegodišnjim okvirom utvrđen je osnovni cilj, odnosno prioriet EU za taj period. Rasprave koje se vode o proračunima EU su uvijek teške i duge, zato što zemlje imaju različite interese. Standardna tačka sporenja je poljoprivredna politika, koja je od velikog značaja za pojedine zemlje, poput Francuske. Problem je i povećanje proračuna u trenutku kada se diljem EU provode mjere štednje. Lisabonskim sporazumom Europski parlament je dobio pravo sudjelovanja u odlučivanju o proračunu EU i proračun za 2011. je prvi koji je donesen u skladu s tim novim pravilom. Dodaje se da Parlament traži da se pitanje neplaćenih troškova iz 2012. mora riješiti prije završetka pregovora o višegodišnjem proračunskom okviru.

Zastupnici su kao uvjet postavili i rješavanje pitanja deficita u ovogodišnjem proračunu koji se procjenjuje na između 16 do 17 milijardi eura. To je razlika između preuzetih obveza u plaćanju članica (oko 148 milijardi eura) i sadašnjeg proračuna između 132 i 133 milijarde eura. Kako se navodi u saopštenju, Europski parlament želi da se Vijeće EU obaveže da će sve izdatke za 2013. platiti tekuće godine, kako bi se izbjeglo prelijevanje deficita na naredni višegodišnji proračun koji počinje sljedeće godine. Europski parlament je izrazio "čvrsto protivljenje finansijskom okviru koji bi mogao dovesti do strukturnog deficita" i podsjetio da u proračunu EU ne može biti deficita.