Istraživanje Eurobarometra pokazalo je da većina građana Evropske unije podržava pokretanje Konferencije o budućnosti Evrope i traži da se njihovi glasovi više uvažavaju u procesu donošenja važnih društvenih i političkih odluka u EU, objavio je Evropski parlament.
Konferencija o budućnosti Evrope je zamišljena kao otvoreni forum, odnosno široka platforma za raspravu o važnim pitanjima na kojoj će moći sudjelovati i građani te različiti drugi sudionici iz svih društvenih područja, uz korištenje digitalnih i internetskih platformi.
Iako glasanje na evropskim izborima 55 posto ispitanih smatra najefikasnijim načinom komunikacije s donositeljima odluka na nivou EU-a, postoji vrlo snažna želja da građani EU-a dobiju veći utjecaj na odluke o budućnosti Evrope, prenosi Hina.
Pozitivan utjecaj na demokratiju u EU
Tri četvrtine građana smatra da će platforma Konferencija za budućnost Evrope pozitivno utjecati na jačanje demokratije u EU.
Njih 76 posto u potpunosti ili uglavnom se slaže da ona predstavlja znatan napredak u pogledu demokratije u EU, pri čemu većina u svim državama članicama EU-a podržava taj stav.
Veliki udio anketiranih, 60 posto, kaže da ih je korona kriza nagnala na intenzivnije razmišljanje o budućnosti EU-a te se njih 92 posto, 55 posto u potpunosti, a 37 posto uglavnom, slaže s izjavom da bi građani trebali više sudjelovati u raspravama o važnim pitanjima, odnosno da se njihovi glasovi trebaju "više uvažavati pri donošenju odluka o budućnosti Evrope".
Veliki dio smatra da bi u Konferenciji o budućnosti Evrope trebali sudjelovati ljudi iz svih društvenih slojeva te da bi posebnu ulogu u raspravama trebali imati mladi, ali i nacionalne vlade, članovi akademske zajednice, stručnjaci, intelektualci, naučnici.
Nešto više od polovine, 51 posto, ispitanih izjavilo je da bi se i sami uključili u rasprave, a posebno su zainteresirani građani Irske, njih 81 posto, Belgije, 64 posto ispitanih, te Luksemburga i Slovenije, po 63 posto.
Potpisivanje zajedničke deklaracije
Većina građana kao najvažnije ciljeve za budućnost EU-a je izdvojila uporedivi životni standard (35 posto) i veću solidarnost među državama članicama (30 posto) te razvoj zajedničke zdravstvene politike (25 posto) i uporedivih obrazovnih standarda (22 posto).
Kao ključne prednosti EU-a građani navode poštovanje demokratije, ljudskih prava i vladavine prava (32 posto), što je najviše rangirana prednost u 14 zemalja, naročito u Švedskoj, te ekonomsku, industrijsku i trgovinsku moć (30 posto), što je najviše rangirana prednost u devet zemalja, uglavnom u Finskoj i Estoniji.
U istraživanju je kao glavne globalne izazove s kojima se suočava i EU 45 posto ispitanih navelo klimatske promjene, zatim terorizam i zdravstvene rizike, 38 i 37 posto, te prisilne migracije i raseljavanje, njih 27 posto.
U srijedu će predsjednik EP-a David Sassoli, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i portugalski premijer Antonio Costa potpisati zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Evrope, čime će se konačno steći uvjeti za početak te konferencije.
Konferencija počinje na Dan Evrope
Konferencija će trajati kraće nego što je prvobitno bilo planirano, godinu umjesto dvije.
Završetak rada i zaključci Konferencije očekuju se u proljeće 2022. godine.
Konferencija je prvobitno trebala početi 9. maja prošle godine, kada se obilježava Dan Evrope, no zbog pandemije COVID-19 počet će godinu kasnije na isti datum.
Konferencijom će koupredsjedavati predsjednici EK-a, EP-a i premijeri zemalja koje obnašaju rotirajuće predsjedništvo.
Za organizaciju Konferencije zadužena je potpredsjednica EK-a za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica,
Posebno istraživanje Eurobarometra br. 500 Budućnost Evrope, koje su naručili EP i EK, provedeno je od 22. oktobra do 20. novembra 2020. godine u 27 država članica, a u njemu je sudjelovalo više od 27.000 građana.
