Europarlamentarci za nove mjere kontrole u ribarstvu

Europski parlament je u četvrtak usvojio svoje pregovaračko stajalište o novom sustavu nadzora u ribarstvu koje podrazumijeva i uvođenje obveznog videonadzora za minimalni postotak ribarskih plovila.

Po izvješću usvojenom s 401 glasova za, 247 protiv i 47 suzdržanih, korištenje nadzornih kamera (CCTV) u svrhu kontrole iskrcavanja bit će obvezno za "minimalni postotak“ plovila duljih od 12 metara za koja je utvrđeno da "predstavljaju visok rizik od neusklađenosti s pravilima“.

Video opremu će kao sastavni dio kazne, morati koristiti i plovila koja su počinila dva ili više ozbiljna prekršaja. Brodovi koji su na dobrovoljnoj osnovi spremni koristiti CCTV tehnologiju, trebali bi dobiti poticaje poput dodatnih kvota ili brisanja prekršajnih bodova.

Zastupnici su podržali prijedlog o usklađivanju sankcija u EU-u te zatražili uspostavu „EU registra“ prekršaja, da bi se centralizirale informacije iz svih država članica. Pozvali su i na "odgovarajući sustav sankcija" za prekršaje rekreacijskih ribara.

Uporaba kamera na brodovima je bila jedan od najspornijih prijedloga u Uredbi o kontroli ribarstva. Dio europarlamentaraca i Komisija su na ovotjednoj plenarnoj sjednici iznijeli različita stajališta u vezi novih pravila upravljanja ribarskim aktivnostima u Europskoj uniji u idućih 15 godina.

Mnogi europarlamentaraci su na plenarnoj sjednici upozorili da uvođenje obaveznog videonadzora radi djelotvornog praćenja obaveze iskrcavanja može ugroziti prava na privatnost ribara. 

Francisco José Millán Mon iz Europske pučke stranke (EPP) napomenuo je da “nadzorne kamere djeluju protiv privatnosti i zaštite osobnih podataka” te da “sustav videonadzora treba biti ili instaliran na dobrovoljnoj osnovi ili ga moraju uvesti svi kršitelji obveze iskrcavanja”.

Bert-Jan Ruissen je ispred Europskih konzervativaca i reformista (ECR), ustvrdio je da obavezan videonadzor nije rješenje nepoštivanja obaveze iskrcavanja i da je istu “potrebno ukinuti buduće da ju je nemoguće kontrolirati”.

Amandman hrvatske zastupnice Ruže Tomašić da plovila koja love vrste koje podliježu obvezi iskrcavanja trebaju sustave videonadzora (CCTV) postavljati na dobrovoljnoj osnovi, bez obveze, nije usvojen. Svoj amandman zastupnica je, kao i dio njenih kolega, obrazložila time da se obvezom postavljanja kamera narušava privatnost ribara.

Komisija se nije složila s takvim ocjenama te je naglasila da videonadzor ne može biti stvar vlastitog izbora.

“Kontrolni alati ne mogu biti uvedeni na izbornoj osnovi. Trebali bi biti uvedeni na sva plovila na nediskriminirajući način. (...) Komisija ima na umu važnost zaštite osobnih podataka. (...) Kamere ne ometaju život posade”, konstatirao je Virginijus Sinkevičius, povjerenik Komisije za okoliš, oceane i ribarstvo.

Izvjestiteljica Clara Aguilera iz redova socijaldemokrata (S&D) napomenula je da će se rezolucijom o prijedlogu uredbe regulirati jedan od najbitnijih elemenata reforme Zajedničke ribarstvene politike, a to je nadzor ribara i njihovih aktivnosti.

“Vjerujem da su propisi o kontroli ribarstva i akvakulture glavna neriješena pitanja ZRP-a”, izjavila je u raspravi Aguilera, članica Odbora za ribarstvo.

U ime kluba liberala (Renew), javio se Izaskun Bilbao Barandica rekavši da oni “potiču dobrovoljno postavljanje kamera na brodove, a obavezni videonadzor treba vrijediti za sve prekršitelje uvjeta iskrcavanja”.

Sinkevičius se osvrnuo na rizike koje , po stajalištu Komisije donose amandmani navedeni u Aguilerinom izvješću.

Jedan od rizika, rekao je povjerenik, vezan je za popuštanje standarda, odnosno da bi postavljanje blažih granica tolerancije dovelo bi do prekomjernog ulova. Opasnost postoji i u nezakonitom odbacivanju riba zbog nedostatka kontrolnih alata, kao što su primjerice TV kamere, kojima bi se pratila obaveza iskrcavanja, smatraju u Komisiji.

Rizik se između ostalog krije, drži Komisija, i u manipulacijama u vezi snage motora ribarskih brodova koja u velikoj mjeri utječe na količinu ulova jer plovila s jačim motorima mogu uloviti puno više riba.

Unatoč razilaženju u mišljenjima dijela zastupnika i Komisije, parlamentarci su u konačnici usvojili izvješće i složili su se oko uporabe nove tehnologije.

Osim pitanja nadzora i kontrole iskrcavanja, EP ustraje na tome da potrošači znaju kada, gdje i kako su ulovljeni proizvodi koje kupuju.

Zastupnici traže, sukladno EU strategiji Od polja do stola, da se osigura sljedivost proizvoda ribarstva i akvakulture u cijelom prehrambenom lancu, uključujući prerađene i uvezene proizvode.

U svrhu sprječavanja onečišćenja mora, parlamentarci nalažu da sva plovila moraju obvezno obavijestiti nacionalne vlasti o izgubljenom alatu za ribolov te posjedovati opremu potrebnu za njegovo pronalaženje.

Da bi se poboljšala sigurnost na moru, plovila moraju biti opremljena geolokacijskim uređajima koji će omogućiti automatsku identifikaciju i položaj broda, naglašeno je u usvojenom dokumentu. 

Parlament predlaže i povećanje dopuštenog odstupanja za procijenjene količine određenih ribljih vrsta. 

Europski parlament je današnjim glasanjem utvrdio svoje stajalište o predloženim mjerama za kontrolu ribarstva te je spreman a početak pregovora s Vijećem. Prema sadašnjem prijedlogu, koji ažurira pet postojećih uredbi i usklađuju sustave nadzora i inspekcije te sankcija u članicama EU-a. djelatnici u ribarstvu će za opremanje plovila novom tehnologijom na raspolaganju imati četiri godine nakon što pravila stupe na snagu.