Europarlamentarci traže izlazak EU-a iz Ugovora o energetskoj povelji

U raspravi o modernizaciji međunarodnog Ugovora o energetskoj povelji iz 1994. veliki broj zastupnika u Europskom parlamentu istaknuo je da EU treba izaći iz toga “arhaičnog” ugovora jer ograničava tranziciju prema "zelenim" energijama.  

Ugovor o energetskoj povelji, potpisan 1994., predstavlja multilateralni okvir za suradnju u području energetike, sa ciljem promicanja energetske sigurnosti i transparentnih energetskih tržišta. Ključne klauzule ovog ugovora tiču se zaštite ulaganja, trgovine energetskim materijalima i proizvodima, tranzita i rješavanja sporova. Europarlamentarci, međutim, upozoravaju da ugovor zapravo štiti interese industrije fosilnih goriva, a šteti prijelazu na druge izvore energije. 

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u četvrtak s predstavnicima Vijeća i Europske komisije raspravljali o modernizaciji ovog dokumenta s obzirom na aktualnu energetsku krizu, ali i na potrebe zelene tranzicije, te ocijenili da je ugovor zastario.

“Ključne odredbe povelje nisu se mijenjale od devedesetih, stoga podržavamo izlazak iz ugovora”, rekla je zastupnica Danuta Maria Hübner u ime kluba pučana.

Taj stav dijele i socijaldemokrati. “Smatramo da ova povelja nije prihvatljiva, ugovorne strane ne dijele stajališta EU-a o zelenoj tranziciji”, rekla je Inma Rodríguez-Piñero u ime svog kluba.

Zastupnica Marie-Pierre Vedrenne iz kluba liberala Renew istaknula je da “sadašnja povelja nije kompatibilna s Pariškim sporazumom” te da EU iz nje mora izaći.

Iz kluba Zelenih također su poručili da je “apsolutno jasno” da EU mora izaći iz povelje "koja ograničava provođenje zelene tranzicije".

Iz kluba ljevice poručuju da je riječ o tekstu “koji je zastario” te da je veliko pitanje može li se uopće uspjeti u njegovoj modernizaciji ili je to samo gubljenje vremena u jeku krize.

Nezavisna zastupnica Enikő Győri rekla je pak da “treba biti oprezan”. “Posljedice rata očite su, došlo je do rasta cijena i zato ne smijemo donositi ishitrene odluke”, smatra Győri.

Zastupnici iz kluba konzervativaca (ECR) također smatraju da je potreban oprez, posebno kada je riječ o reduciranju upotrebe fosilnih goriva.

No brojni su zastupnici upozorili da je Ugovor o energetskoj povelji “arhaičan” jer se svijet značajno promijenio od 1994. i povelju nije moguće modernizirati u mjeri u kojoj bi bila primjenjiva u sadašnjim uvjetima i u skladu s izazovima zelene tranzicije.

Ipak, Komisija će nastaviti raditi na modernizaciji, rekao je potpredsjednik Valdis Dombrovskis.

“EU će i dalje poticati sve ugovorne strane povelje da promiču njenu modernizaciju, Komisija smatra da je reforma ugovora najbolji put, a ako ne budemo mogli ostvariti te ciljeve, razmotrit ćemo izlazak”, dodao je Dombrovskis.

Clément Beaune je u ime Vijeća rekao da “treba dati šansu kroz ova dva kruga pregovora u travnju i svibnju, a potom napraviti evaluaciju”.

“Ako bude potrebno, možemo razgovarati i o drugim mogućnostima. No dobro je da imamo povelju koja se primjenjuje u drugim državama”, rekao je Beaune.

Sporazum o energetskoj povelji (ECT) je po izlasku iz hladnog rata usvojilo pedesetak država s ciljem da se olakša energetska suradnja sa zemljama istočne Europe i bivšeg SSSR-a štiteći međunarodna ulaganja u tom sektoru, kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe. Ugovor obvezuje svaku stranu da olakša tranzit energetskih proizvoda bez razlike i određuje stroge procedure za rješenje sporova između država kao i između država i tvrtki. 

Ustrajanje na ugovoru eurozastupnici su kritizirali i na ranijim sjednicama upozoravajući da će zemlju koja želi ambiciozno zakonodavstvo o okolišu, države i tvrtke napasti na privatnim arbitražnim sudovima. Jedna od zastupnica taj je ugovor nazvala "policom doživotnog osiguranja za fosilne industrije".  

Raspravi o modernizaciji Ugovora o energetskoj povelji u Europskom parlamentu prethodila je rasprava o aktualnoj energetskoj krizi.

Zastupnici su ponovili kako se kupnjom ruskog plina podržava financiranje Putinove invazije na Ukrajinu. Poručili su Komisiji da su tri ključna cilja reguliranje cijena za europske potrošače, osiguravanje dovoljne količine plina za iduću zimu u skladištima zemalja članica te ubrzavanje procesa smanjenja ovisnosti o ruskim energentima.

Dombrovskis je istaknuo da EU mora ubrzati nastojanja kako bi “što je moguće prije” ostvarila neovisnost o ruskim energentima. Komisija to planira postići daljnjom diversifikacijom izvora energije te povećanjem udjela ukapljenog tekućeg plina.

Kako bi se osigurale dovoljne količine plina zu iduću zimu, od ključne je važnosti, rekao je Dombrovskis, da EU napuni svoja skladišta, i to najmanje 80 posto kapaciteta do početka studenoga, a potom 90 posto u idućim godinama.