Nuklearna energija dijeli europske građane

Europski građani sudionici Konferencije o budućnosti na raspravi o klimatskim promjenama i okolišu, održanoj u subotu u Strasbourgu, nisu se složili treba li ciljeve Zelenog plana provoditi i nuklearnom energijom.

Konferencija o budućnosti Europe je projekt participativne demokracije kojim se građane želi uključiti u odlučivanje o europskim politikama. Na plenarnoj sjednici Konferencije u subotu građani su iznijeli preporuke donesene na panelima građana kojima predlažu sigurnu i održivu proizvodnju hrane, bioraznolikost, manje zagađenja i  energetsku sigurnost Europe, no nisu se usuglasili treba li Europi nuklearna energija.

Predstavnica građana Maret Brunnert je na plenarnoj skupštini konferencije u Europskom parlamentu Strasbourgu rekla da smo svjedoci događanja u Ukrajini na čijem se primjeru pokazalo koliko opasne mogu biti nuklearne elektrane.

"Vidimo što se događa u Ukrajini, vidimo prijetnje koje dolaze od Rusije. Nuklearne centrale mogle bi postati meta", izjavila je.

Dodala je da preporuke građana insitucijama EU-a o korištenju nuklearne energije u Europi nisu predstavljene jer je konsenzus među sudionicima izostao.

Hans Mollenhauer iz Njemačke kazao je kako ne vidi zašto se za potrebe Zelenog plana ne može koristiti i nuklearne elektrane kada ih neke od država članica poput Finske i Francuske grade sve više.

Predstavnik civilnog društva Milosh Ristovski, glavni tajnik Mladih europskih federalista, rekao je da je da su analize pokazlaa kako EU do 2040. može svje potebe u potpunosti zadovljovati iz obnovljivih izvora energije i riješiti se fosilnih goriva.

Napomenuo je, međutim, da to treba postići “bez produžavanja korištenja nuklearne energije jer još nemamo rješenje za nuklearni otpad”.

Pozvao je na još ambicioznije “zelene” ciljeve i njihovo brže ostvarivanje i ustvrdio kako je za to potrebno preusmjeriti se s ekonomije temeljene na rastu na ekonomiju koja polazi od blagostanja ljudi.

Njemački predstavnik građana Dorin Hell naglasio je da se trebamo nastaviti baviti klimatskim promjenama, unatoč ratu u Ukrajini koji to otežava.

"Promjene se događaju, ne možemo si dopustiti da tratimo vrijeme. Moramo ubrzati razvoj neinvazivne energetske proizvodnje i okrenuti se neograničenim resursima. Posljedice geopolitičke ovisnosti vidimo sada", kazao je Hell.

Građani su na raspravi istaknuli i važnost jačanja bioraznolikosti, energetske neovisnosti i smanjenja otpada, ali uz potpunu transparentnost jer su financijski planovi za klimatske promjene veliki što često privlači lobiste i povećava mogućnost korupcije.