Žene su u većem riziku od energetskog siromaštva

Ženama prijeti veći rizik od energetskog siromaštva, a energetska tranziciji pruža priliku za njegovo suzbijanje, zaključeno je u ponedjeljak na konferenciji “Nevidljivo lice energetskog siromaštva – ženska perspektiva” u Kući Europe.

Miljenka Kuhar, izvršna direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja, kazala je kako energetsko siromaštvo “nastaje kada kućanstvo ne može osigurati minimalnu razinu potrošnje energije potrebne za zadovoljenje osnovnih potreba i učinkovito sudjelovanje u društvu”.

Dodala je kako je riječ o fenomenu “s naglašenom rodnom dimenzijom”, odnosno da energetsko siromaštvo “posebno pogađa žene” zbog fizioloških (žene su osjetljivije na toplinu i hladnoću od muškaraca), ekonomskih (žene imaju manje plaće i mirovine) i društvenih razloga jer žene često ne odlučuju ravnopravno s muškarcima o energiji.

U Hrvatskoj, prema zadnjim dostupnim statističkim podacima, 5, 7 posto kućanstava ne može održavati dom adekvatno toplim, dok ih 16, 6 posto kasni s plaćanjem računa za energiju.

Važnost energetske tranzicije

U sklopu konferencije u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s portalom ZGRADOnačelnik.hr povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, održana su i dva panela. 

Na prvom panelu naslovljenom “Energetsko siromaštvo – rodna (ne)ravnopravnost” sudjelovali su eurozastupnica SDP-a Romana Jerković, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u ministarstvu prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine Ivana Križ Šelendić i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić.

Jerković je istaknula kako su pandemija, energetska kriza i inflacija učinili situaciju po pitanju energetskog siromaštva “samo složenijom i težom”.

Napomenula je kako je razlika u riziku od energetskog siromaštva između razlika žena i muškaraca posebno izražena kod starijih.

Zastupnica SDP-a/S&D-a u Europskom parlamentu poručila je i kako je plan Europske komisije REPowerEU, prema kojem bi EU trebala biti neovisna od ruskih fosilnih goriva do 2030., dobar odgovor na problem energetskog siromaštva.

Riječ je, smatra Jerković, o “povijesno važnom dokumentu”

“Moramo se uključiti svi u taj proces zelene tranzicije, nema alternative za nju”, kazala je.

Križ Šelendić je govorila o provođenju energetske obnove zgrada u Hrvatskoj.

Istaknula je kako energetsku obnovu otežavaju faktori poput nesređenih imovinsko pravnih odnosa kao i specifična situacija izazvana potresom koja omogućuje građevinskim tvrtkama da “mogu birati poslove pa dizati cijene”.

Vlašić je napomenula kako je “realitet posebno ruralnih područja u Hrvatskoj” postojanje domova sa zemljanim podom, prozorima i vratima koji ne mogu izolirati toplinu.

Također je istaknula kako su žene “posebno izložene siromaštvu općenito pa i energetskom”.

Na to utječe i činjenica da pretežito starije žene žive u samačkim kućanstvima kao i to da su samohrani roditelji većinom žene, dodala je.

Na drugom panelu “Pravedna energetska tranzicija” zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Sunčana Glavak pohvalila je mjere vlade u kontekstu borbe s energetskim siromaštvom.

“Da nije bilo intervencije vlade” energenti bi bili 400 do 500 posto skuplji, poručila je, dodavši kako Hrvatska ima jedne od najjeftinijih energenata u Europskoj uniji.

Što se tiče položaja žena, istaknula je kako su one manje plaćene “iako nas ima više i obrazovanije smo” te da su tijekom pandemije covida-19 “bile posebno izložene”

Pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba Ivan Ivanković istaknuo je na spomenutom panelu kako je za provođenje zelene tranzicije, veće korištenje obnovljivih izvora energije i energetsku obnovu potrebna “sustavnost pristupa” i veća suradnja između javnih tijela.

“Krucijalno nedostaje veći dijalog i više fokusa na samu implementaciju aktivnosti koje znamo da moramo napraviti", kazao je.

Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, apostrofirao je važnost provedbe energetske obnove privatne imovine za provođenje energetske tranzicije.

Stoga su potrebne posebne mjere “pomoći kućanstvima da sudjeluju u procesu energetske tranzicije”.

U zaključnom izlaganju Višnja Grgasović, načelnica sektora za klimatsku politiku u ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, poručila je kako “osnaživanje žena ima veliki potencijal” za provođenje energetske tranzicije koja je “prilika za jačanje ravnopravnosti spolova”.