Novi Evropski parlament na prvom zasjedanju odlučuje o sudbini Von der Leyen

Sudbina čelnika EU-a bit će u rukama zastupnika od utorka nadalje dok se Evropski parlament sastaje prvi put nakon izbora u junu, a osnažena krajnja desnica zahtijeva veći uticaj u skupštini.

Mađarski premijer Viktor Orban, koji je razbjesnio svoje kolege iz EU posjetom Rusiji i Kini, trebao se obratiti parlamentu, ali je njegov govor odgođen - službeno zbog nakrcanog rasporeda glasanja.

Napetosti su visoke u Evropi dok 720 zastupnika započinje svoj petogodišnji mandat, a budućnost aktuelne predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen je u pitanju.

Dok rat bjesni na pragu Evrope, blok se suočava s brojnim izazovima, uključujući stagnirajuću ekonomiju i rastuću globalnu neizvjesnost, s kojima će se čelnici morati direktno suočiti nakon izbora.

Zastupnici će u utorak glasati za predsjednika parlamenta sa sjedištem u Strasbourgu u Francuskoj, a očekuje se da će sadašnja predsjednica, 45-godišnja malteška konzervativka Roberta Metsola, dobiti još jedan dvoipogodišnji mandat.

Svi pogledi bit će, međutim, uprti u glasanje u četvrtak kada zastupnici odluče hoće li Von der Leyen dati još pet godina na mjestu čelnice komisije.

Otkako su čelnici EU krajem juna postigli težak dogovor o njenoj kandidaturi, Von der Leyen pokušava pridobiti zastupnike u glavnim političkim grupacijama.

Mogla bi biti tijesna utrka. Nijemačka poliglotkinja pobijedila je 2019. za samo devet glasova.

"Mora hodati po tankoj žici kako bi dobila podršku različitih grupacija u Evropskom parlamentu", izjavila je Elizabeth Kuiper, pridružena direktorica analitičke grupe European Policy Center.

Von der Leyen mora zadovoljiti zakonodavce koji ne žele da Evropska unija odstupi od svog fokusa na smanjenje emisija ugljika kako bi se uhvatila u koštac s klimatskim promjenama, dok drugi zastupnici žele da ona smanji broj novih ekoloških propisa.

Krajnja desnica ostvarila je značajan napredak na izborima u lipnju u bloku od 27 zemalja, iako je centristička zakonodavna koalicija sastavljena od konzervativne Ecropske narodne stranke (EPP), socijalista, demokrata i liberala još najveća.

EPP Von der Leyen najveća je politička grupacija u parlamentu, sa 188 mjesta, i sa svojim koalicijskim partnerima u teoriji ima dovoljno zastupnika da pređe prag od 361 glasa, ali je nekoliko europarlamentaraca izjavilo da će glasati protiv nje na tajnom glasanju.

Novi parlament također će glasati za 14 potpredsjednika, a njegov politički sastav je složeniji nego ikad, s dvije krajnje desničarske grupacije koje se mogu pohvaliti većim brojem.

Evropski konzervativci i reformisti, kojima dominira postfašistička stranka Braća Italije talijanske premijerke Giorgie Meloni, već imaju jednog potpredsjednika, ali sada žele dva.

Nova grupacija poznata kao Patrioti za Evropu - koju je stvorio Orban, a uključuje Francuski nacionalni skup - sada je treća po veličini frakcija u parlamentu, koja se natječe i za dva potpredsjednička mjesta.

Ta grupa uključuje kontroverzne ličnosti poput italijanskog generala Roberta Vannaccija, autora knjige koja sadrži homofobne, mizogine i antimigrantske opaske.

Krajnje desni Patrioti crvena su linija za centrističku koaliciju.

"Ne želimo da ti zastupnici u Evropskom parlamentu predstavljaju instituciju", izjavio je Pedro Lopez de Pablo, portparol EPP, dodajući da je bilo razgovora da se spriječi "ekstremna desnica i Putinovi prijatelji" da dobiju istaknute položaje.

Patriotski zastupnici u Evropskom parlamentu također bi sljedeće sedmice mogli biti isključeni iz vodećih parlamentarnih odbora.

Portparol Patriota, Alonso de Mendoza, ustvrdio je da je "cordon sanitaire" koga angažiraju glavne političke stranke da blokiraju krajnju desnicu "nedemokratski".

Analitičar Kuiper rekao je da se "situacija još razvija".

Odbijanje nekih zastupnika u Evropskom parlamentu da surađuju s krajnjom desnicom i sudbina Von der Leyen "usko su povezani jer je nekoliko grupacija označilo svoje protivljenje podršci radikalnoj desnici - kazala je ona za AFP.