U 2024. godini više žena nego ikada u parlamentima i vladama EU

U 2024. godini, žene su činile 33,4 posto zastupničkih mjesta u nacionalnim parlamentima širom Evropske unije, što predstavlja rast od 5,6 procentnih poena u odnosu na 2014. godinu. Najveći procenat žena među parlamentarcima zabilježen je u Švedskoj (45,6%), Finskoj (45,5%) i Danskoj (44,7%), dok su Kipar (14,3%), Mađarska (14,6%) i Rumunija (19,5%) imale najniže udjele, podaci su Eurostata.

U poređenju s podacima iz 2014. godine, pojedine zemlje su ostvarile značajan napredak kada je riječ o zastupljenosti žena u parlamentima. Malta je povećala učešće žena za 14,9 procentnih poena, Latvija za 13,0, a Francuska za 10,3 procentna poena.

Povećanje broja žena vidljivo je i u nacionalnim vladama, gdje su žene u 2024. godini činile 35,1 posto članova vlada, što je rast od 7,4 procentna poena u odnosu na 2014. godinu, kada ih je bilo 27,7 posto. Finska je predvodila s najvećim procentom žena u vladi, gdje su one činile 60 posto ministarskih mjesta. Belgija, Estonija i Francuska također su zabilježile visok nivo rodne ravnopravnosti u vladi, sa najmanje 50 posto ministarskih pozicija koje su obavljale žene.

S druge strane, Mađarska u 2024. godini nije imala nijednu ženu u sastavu nacionalne vlade, dok su Češka i Hrvatska zabilježile niske procente ženskog učešća, sa 5,9 odnosno 10,5 posto ministarskih mjesta.

Podaci pokazuju da je u većini zemalja EU zabilježen rast učešća žena u izvršnoj vlasti u odnosu na prethodnu deceniju. Belgija je ostvarila najveći porast sa 32,8 procentnih poena više žena u vladi u odnosu na 2014. godinu, dok su Portugal i Litvanija također značajno povećali broj žena na ministarskim pozicijama.

Iako podaci ukazuju na napredak, rodna ravnopravnost u političkom odlučivanju i dalje ostaje izazov u pojedinim državama članicama EU.