Rezultati najnovijeg Eurobarometra, objavljeni u srijedu, pokazuju da globalni događaji izazivaju zabrinutost kod građana Europske unije.
Geopolitičke turbulencije snažno utječu na percepciju Europljana: većina (52 posto) kaže da su pesimistični u pogledu budućnosti svijeta, 39 posto u pogledu budućnosti EU i 41 posto u pogledu budućnosti svoje zemlje.
Pogled na individualnom nivou izgleda optimističnije, više od tri četvrtine Europljana (76 posto) optimistično gleda na vlastitu budućnost i budućnost svoje porodice.
Brige vezane za sigurnost visoko su rangirane kada je riječ o svim aspektima, a na vrhu liste su: sukobi u blizini EU (72 posto), terorizam (67), cyber-napadi izvan EU (66), prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (66) i nekontrolirani migracijski tokovi (65 posto).
Paralelno, rizici vezani za komunikaciju, poput dezinformacija (69), govora mržnje online i offline (68), lažnog sadržaja generiranog vještačkom inteligencijom (68), nedovoljne zaštite podataka (68) i prijetnji slobodi izražavanja (67 posto), također su razlozi za zabrinutost.
U kontekstu brojnih izazova, građani žele da Europska unija pojača svoju ulogu. Šezdeset šest posto građana želi da EU učestvuje u njihovoj zaštiti, naglašavajući zaštitničku ulogu Unije u trenutnom političkom kontekstu. Građani smatraju da je jedinstvo ključno: 89 posto ispitanika kaže da države članice EU trebaju biti ujedinjenije, a 73 posto se slaže da EU treba imati veća sredstva za suočavanje s globalnim izazovima.
Prema mišljenju građana, EU bi trebala prvenstveno fokusirati svoje djelovanje na odbranu i sigurnost (40), konkurentnost, ekonomiju i industriju (32) te energetsku nezavisnost (29 posto).
- Geopolitičke tenzije oblikuju svakodnevni osjećaj sigurnosti Europljana. Građani očekuju da Europska unija štiti, bude spremna i djeluje zajedno. Upravo to mora pružiti jača i samouvjerenija Europa. Europa je naš najjači štit - rekla je predsjednica Europskog parlamenta predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Visoke cijene i dalje utječu na životni standard građana. Na domaćem nivou, inflacija, rast cijena i troškovi života (41 posto) ponovo su glavni prioriteti koje Europljani žele da Europski parlament adresira.
Ekonomija i otvaranje radnih mjesta slijede odmah iza (35 posto), što predstavlja porast od pet procentnih poena u odnosu na maj 2025. Dok većina ispitanika očekuje da će njihov životni standard ostati stabilan u narednih pet godina, značajan dio (28 posto) predviđa pad, posebno u zemljama gdje se ekonomska neizvjesnost jače osjeća.
Iz sociodemografske perspektive, mladi ljudi i dalje su među najvatrenijim pristalicama EU i imaju visoka očekivanja u vezi s njenom ulogom. Mladi, uzrasta od 15 do 30 godina, češće od starijih vide EU i Parlament u pozitivnom svjetlu, 58 posto ima pozitivnu sliku o EU.
