
25.02.2014 |
EU / POLITIKA
Izvor: Poslovni dnevnik
Ulazak u EU nije donio poboljšanje ekonomske situacije u Hrvatskoj, a kraj recesije još se ne nazire - ocjenjuje " Neue Zuricher Zeitung".
Ulazak u EU nije donio poboljšanje ekonomske situacije u Hrvatskoj, a kraj recesije još se ne nazire - ocjenjuje " Neue Zuricher Zeitung".
U tekstu pod naslovom "Otrežnjenje u Hrvatskoj" navodi se da Hrvati nisu imali prevelika očekivanja od ulaska u EU, ali da su i mala očekivanja - iznevjerena.
Nema ni najmanjeg traga poboljšanju ekonomskog stanja. Zaduženje državnog budžeta 2013. iznosilo je 5,5 odsto BDP-a, iako Mastriški kriteriji stabilnosti dopuštaju samo tri odsto.
Ove godine Hrvatska će, vjerovatno, preći dopuštenu granicu ukupnog zaduženja od 60 odsto BDP-a.
Na pritisak iz EU da državne finansije dovede u red, hrvatska vlada odgovara trikovima, navodi se u članku.
Poput mađioničara iz šešira vadi nove poreze, npr. na nekretnine i igre na sreću. Za krpljenje rupa na određeno vrijeme novac iz penzionerske blagajne trebao biti prebačen u državnu blagajnu.
Neue Zuricher Zeitung upozorava da vlasti u Hrvatskoj imaju planove da se prihodi državnih poduzeća preusmjere u državni budžet, zbog čega ta preduzeća neće imati novca za nove investicije.
U apsurdnom kruženju novca, država će ubuduće uzimati one subvencije koje je ranije dala firmama - anlizira list i navodi da su u Hrvatskoj subvencije 2012. iznosile oko tri odsto BDP-a dok je prosjek u Europskoj uniji iznosio 0,5 odsto.
Hrvatska vlada bi, radi dugoročnog ozdravljenja ekonomije, morala da smanji izdatke, ali se ona, kao i sve valde prije nje, teško odlučuje za smanjivanje "prenapuhanog" državnog aparata, mada na plate državnih i javnih službi otpada gotovo 25 odsto BDP-a, što je neslavni rekord unutar EU.
Financijskom pomoći iz Brisela, kojoj se hrvatska vlada pomalo naivno nadala, nije moguće riješiti hronični nedostatak novca, naglašava list.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.