I osam mjeseci nakon ulaska u EU - problemi s prevođenjem na hrvatski

Opća uprava Europske komisije za usmeno prevođenje priznaje da i osam mjeseci nakon ulaska Hrvatske u EU ima problema s usmenim prevođenjem na hrvatski i s hrvatskog u europskim institucijama zbog nedostatka kvalitetno osposobljenih prevoditelja, ali ističe da je istih problema bilo i s jezicima zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. i 2007. godine, javlja HRT.

Opća uprava za prevođenje pruža prevoditeljske usluge za Komisiju, Vijeće EU-a te Odbor regija i Ekonomski i socijalni odbor, a Europski parlament ima svoju vlastitu službu. Također i Sud EU-a u Luksemburgu ima svoju manju prevodilačku službu.

Trenutačno možemo zadovoljiti oko 50 posto potreba za usmenim prevođenjem s hrvatskog i na hrvatski jezik, jednostavno zato što nema dovoljno kvalitetnih prevoditelja da bismo ih zaposlili, rekao je Hini Ian Andersen, vanjski savjetnik za komunikacije u Općoj upravi za usmeno prevođenje. Opća uprava za prevođenje zasad ima samo četiri stalno zaposlena tumača za hrvatski, a još pedesetak rade kao vanjski suradnici.

Andersen kaže da to nije hrvatska specifičnost, nego je to bilo tipično za sve zemlje, ističući, primjerice, da prosječno samo 25 posto onih koji diplomiraju na nekom europskom fakultetu za prevođenje uspiju proći testiranje za usmenog prevoditelja u Uniji.

Nama trebaju vrlo vješti prevoditelji koji znaju veći broj jezika, imamo velike zahtjeve, što prirodno smanjuje broj osoba koje dolaze u obzir. Ali sve je pitanje samo vremena i zemlje koje su ušle 2004. i 2007. godine počele su s dva ili tri usmena prevoditelja i onda je polako rastao njihov broj, kaže Andersen.

Zašto srijedom nema prijevoda na hrvatski?

Andersen je odgovorio i na pitanje zašto srijedom, kada se sastaje Europska komisija, na redovitoj podnevnoj konferenciji za novinare najčešće nema prijevoda na hrvatski, na što je ovih dana upozorilo i više hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

U Europskoj komisiji se, naime, svaki radni dan u podne održava redovita konferencija za novinare i one se vode isključivo na engleskom ili francuskom, što znači da novinari mogu pitati i dobiti odgovor samo na jednom od ta dva jezika. Iznimka su konferencije za novinare srijedom nakon redovitog tjednog sastanka Europske komisije, kada bi trebali biti osigurani prijevodi na sve službene jezike EU-a.

Osim nedostatka prevoditelja, Andersen kao razlog zašto je hrvatski najčešće izostavljen navodi da nema dovoljno prevoditeljskih kabina u dvorani za novinske konferencije. Postoji 21 kabina i nema fizičkih mogućnosti da se poveća njihov broj. Od 24 službena jezika, usmeno prevođenje postoji za njih 23 jer za irski uopće nema usmenih prevoditelja. To znači da dva jezika uvijek moraju biti izostavljena. Andersen kaže da postoji sustav rotacije u vezi s tim koja će dva jezika biti izostavljena, ovisno o tome koje su teme najavljene na konferenciji za novinare i ovisno o potrebama i mogućnostima.

Situacija znatno bolja u Europskom parlamentu

Kad je u pitanju Europski parlament, situacija s hrvatskim jezikom je znatno bolja, ali još nisu dostupne sve jezične usluge, u koje spada pismeno i usmeno prevođenje i pravno-lingvistička redaktura tekstova. Zastupnici su ovih dana donijeli odluku koja predviđa mogućnost prijelaznog aranžmana za hrvatski i irski do kraja sljedećeg saziva Europskog parlamenta. To ne znači da će prijelazna odredba vrijediti do 2019. godine jer predsjedništvo Parlamenta razmatra svakih šest mjeseci postoji li potreba za produljenjem prijelaznog aranžmana.