Njemačka će azilante sa Balkana vraćati kući po kratkom postupku

Tokom 2013. je u Njemačkoj zabilježen veliki broj molbi za azil iz zemalja bivše Jugoslavije. Mnogim "lažnim azilantima" je odbijena molba za azil. Kako bi se bolje uredila tu oblast i onemogućilo državljanima neuređenih balkanskih zemalja da traže azil, njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo je prijedlog zakona.

Njemačka vlada namjerava da ograniči ulazak azilanata sa Balkana u Njemačku, ali i da ubrza postupak u kojem se donosi odluka o azilu. Ovo je izvijestio dortmundski list "Ruhr Nachrichten" pozivajući se na nacrt zakona koje je podnijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Po tom nacrtu bi zemlje poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije u budućnosti trebale biti označene kao "sigurne zemlje porijekla" iz kojih se regrutuju podnosioci molbi za azil u Njemačkoj, objavio je Deutsche Welle.

Na ovaj način se žele poboljšati mogućnosti brže obrade molbi za azil ljudi koji dolaze iz balkanskih zemalja. Ujedno se želi omogućiti da se njihov boravak u Njemačkoj brže okonča. Time se skraćuje vrijeme koje oni provode u Njemačkoj u kojem dobijaju socijalnu pomoć odnosno smještaj, grijanje i novac za hranu. Time bi se otklonila motivacija dolaska u Njemačku i podnošenja molbi za azil iz ekonomskih razloga, koji su mnogima omogućili da, ako ništa, prezime u Njemačkoj, prije nego što su, nakon odbijenog azila vraćani u rodnu zemlju.

Ovakva regulativa bi njemačkim vlastima omogućila brzo odbacivanje molbi za azil koje bi po kratkom postupku proglašavane neopravdanim. To bi dovelo do brzih postupaka i procedura, pri čemu bi se obaveza napuštanja Njemačke sa nekoliko mjeseci ograničila na svega sedam dana. Isto se odnosi i na žalbu na odluku kojom se odbija molba za azil.

Ukidanje viza i uvođenje bezviznog režima uslijedilo je za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru 2009. godine, a godinu dana kasnije za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. Savezni ured za migraciju i izbjeglice zabilježio je protekle godine 22.495 molbi za azil građana iz ovih zemalja. Od januara do februara 2014. registrovano je 6.112 takvih molbi.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere (CDU) kritikovao je početkom februara takvu praksu naglašavajući da podnosioci azila u međuvremenu uglavnom dolaze iz Srbije, Makedonije i Albanije.

"Ljudi iz tih zemalja se politički ne progone, stoga se njihove molbe za azil moraju brzo i odlučno odbaciti". One zemlje u kojima nema političkog progona, neljudskih i ponižavajućih tretmana, tortura i kažnjavanja slobodno se mogu označiti kao "sigurne zemlje porijekla", što znači da njihovi stanovnici zapravo nemaju osnovu da podnose molbe za azil u Njemačkoj.

Generalni sekretar bavarski demohrišćana CSU Andreas Scheuer pozdravio je planove o nacrtu promjene zakona.

"Time se u osnovi udovoljava našim zahtjevima", rekao je on.

Zastupnica Zelenih Luise Amtsberg je međutim izjavila da njemačka vlada, ako prihvati zakon, ignoriše "ljudsko-pravnu" realnost na Zapadnom Balkanu i dodala: "U Srbiji, BiH i Makedoniji se pripadnici Roma i drugih manjina jako diskriminisani“,