Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Piketty: Njemačka nikad nije vratila svoje dugove a drugima drži lekcije

06.07.2015 |

EU / POLITIKA

Izvor: Index.hr

Piketty: Njemačka nikad nije vratila svoje dugove a drugima drži lekcije

Kroz povijest su se iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka, navodi trenutno najpoznatiji svjetski ekonomist Thomas Piketty u intervjuu za Die Zeit.

"Strah me da će konzervativci, posebno Njemačka, uništiti Europu i europsku ideju, a sve zbog njihovog šokantnog nepoznavanja povijesti", kaže trenutno najpoznatiji svjetski ekonomist Thomas Piketty u intervjuu za Die Zeit.

Autor publicističkog megahita "Kapital u 21. stoljeću" u razgovoru za njemački dnevnik progovorio je o trenutnoj europskoj politici štednje, koju Njemačka nameće svim ostalim članicama Europske unije. Prema Pikettyju, radi se o debelo promašenoj politici.

"Njemačka povijest trebala bi biti od velike važnosti za današnje Nijemce. Pogledajmo povijest nacionalnog duga: Velika Britanija, Njemačka i Francuska su u nekom trenutku bile u situaciji u kojoj je danas Grčka, čak su bile i zaduženije. Prva lekcija koju možemo naučiti iz povijesti glasi da državni dugovi nisu novi problem. Bilo je mnogo načina vraćanja tih dugova, a ne samo jedan, kao što Berlin i Pariz žele da vjerujete", izjavio je Piketty.

"Njemačkog gospodarskog čuda" ne bi bilo bez oprosta dugova

Upravo je Njemačka, kaže Piketty, najbolji primjer države koja nikad nije u potpunosti vratila svoj vanjski dug. Ponovilo se to i nakon Prvog, i nakon Drugog svjetskog rata. S druge strane Njemačka je, kaže Piketty, često tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata koji se vodio krajem 19. stoljeća.

"Kada čujem Nijemce kako govore da imaju vrlo moralan stav prema dugovima i da snažno vjeruju kako se dugovi moraju vratiti, tada pomislim da je sve to ogroman vic. Njemačka je zemlja koja nikad nije vratila svoje dugove. Nemaju pravo držati lekcije drugim nacijama", kaže Piketty.

Dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

"Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo. Više od sto godina su se Britanci odricali dva ili tri posto svog gospodarstva da vrate dugove, što je više nego što su ulagali u škole i obrazovanje. Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću. A sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova", objašnjava Piketty.

Takozvano "njemačko gospodarsko čudo" je, objasnio je Piketty, utemeljeno upravo na oprostu dugova, što Nijemci danas odbijaju omogućiti Grčkoj.

"Nakon što je završio rat 1945. godine, Njemački dug iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a. U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučujemo Grčkoj. Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oporost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani", kaže Piketty.

"Da smo Nijemcima rekli da nisu prihvatili svoje greške, i dalje bi plaćali dugove"

Na komentar novinara Die Zeita da su njemački dugovi oprošteni zato što je svijet prepoznao da su visoke reparacije nakon Prvog svjetskog rata bile jedan od uzroka Drugog svjetskog rata, Piketty tvrdi da je to glupost. Kaže da je oprost dugova bio racionalna politička i ekonomska odluka, kojom je njemačkom narodu omogućeno da napokon gleda prema budućnosti.

"Ne možemo od novih generacija tražiti da desetljećima plaćaju pogreške svojih roditelja. Grci su, bez sumnje, napravili velike pogreške. Do 2009. vlada u Ateni krivotvorila je svoje poslovne knjige. Ali usprkos tome, mlađa generacija Grka ne snosi ništa više krivnje za greške svojih predaka nego što je snosila mlađa generacija Nijemaca u 50-im i 60-im godinama. Moramo gledati naprijed. Europa je ustanovljena na oprostu dugova i ulozima u budućnost. Ne na ideji vječne pokore. To ne smijemo zaboraviti", kaže Piketty.

Na opasku novinara Die Zeita kako mnogi Nijemci vjeruju da Grci i dalje nisu naučili lekciju, te kako žele nastaviti trošiti više nego što je realno, Piketty odgovara: "Da smo vama Nijemcima 50-ih rekli da niste na pravi način prihvatili svoje greške, i dalje biste otplaćivali dugove. Srećom, bili smo dovoljno inteligentni da to ne napravimo". Također, Piketty dodaje da Njemačka ne samo da ne pokazuje sličnu milost prema Grčkoj, već na njenoj muci zarađuje posuđujući joj novac po komercijalnim kamatnim stopama.

"Restrukturiranje dugova je neizbježno u nekoliko europskih zemalja"

Za Pikettyja, izbacivanje Grčke iz eurozone bio bi početak perioda agonije koji bi rezultirao "žrtvovanjem europskog socijalnog modela, njene demokracije, štoviše njene civilizacije na oltaru konzervativne, neracionalne politike štednje". Umjesto toga, Piketty predlaže alternativno rješenje aktualne krize.

"Treba nam konferencija o svim europskim dugovima, kakvu smo imali nakon Drugog svjetskog rata. Restrukturiranje dugova, ne samo u Grčkoj, već u nekoliko europskih zemalja, je neizbježno. Već sada smo izgubili šest mjeseci u potpuno netransparentnim pregovorima s Atenom. Ideja Eurogrupe da će Grčka ostvariti proračunski suficit od 4 posto i isplatiti dugove za 30 do 40 godina je i dalje na stolu. Prema njima, ostvarit će jedan posto suficita u 2015., pa dva posto u 2016. i zatim tri i pol posto u 2017. godini. To je potpuno suludo! To se nikad neće dogoditi. Ali ipak nastavljamo odgađati ovu neizbježnu debatu", kaže Piketty.

Nakon što bi došlo do oprosta dugova trebalo bi, prema Pikettyju, ustanoviti novu europsku instituciju zaduženu da ustanovi koji će biti najviši dopušteni proračunski deficit, a kako bi se spriječio novi porast zaduženosti. Piketty predlaže da se u tu svrhu pri Europskom parlamentu osnuje odbor koji bi činili predstavnici nacionalnih parlamenata. Ključno je, kaže Piketty, da se odluke u Europi donose na demokratski način umjesto pod pritiskom sile iz Berlina.

BDP dugovi ekonomija EU Evropska unija kamate krediti kriza Njemačka novac otplata rast Thomas Piketty

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

Vlada Republike Njemačke

Dorotheenstraße 84 10117 Berlin

POVEZANE VIJESTI

nj

Njemačka uvodi promjene od 2027: Veći dječiji doplatak i poticaji za penzije

nj

16.11.2026

|PROMJENE ZA ZAPOSLENE I PORODICE

Njemačka uvodi promjene od 2027: Veći dječiji doplatak i poticaji za penzije

nj

Njemačka uvodi strateške rezerve gasa: Trošak će snositi građani

nj

12.11.2026

|ENERGETSKA SIGURNOST I NOVI TROŠKOVI ZA POTROŠAČE

Njemačka uvodi strateške rezerve gasa: Trošak će snositi građani

INDUSTRIJA

DIHK: Trećina nemačkih firmi planira da redukuje investicije

INDUSTRIJA

06.11.2026

|IISTRAŽIVANJE

DIHK: Trećina nemačkih firmi planira da redukuje investicije

NJ

Angela Merkel ponovo u političkoj ulozi: Učestvovat će u izboru predsjednika

NJ

02.11.2026

|POVRATAK NA POLITIČKU SCENU

Angela Merkel ponovo u političkoj ulozi: Učestvovat će u izboru predsjednika

deutschehausern

Veće plate ne pokrivaju skuplje kirije: Stambena kriza koči njemačku privredu

deutschehausern

02.11.2026

|STAMBENA KRIZA KOČI ZAPOŠLJAVANJE

Veće plate ne pokrivaju skuplje kirije: Stambena kriza koči njemačku privredu

deutsche

Njemački metalci stupili u štrajk, traže povećanje plaća od pet posto

deutsche

01.11.2026

|PREGOVORI O PLATAMA

Njemački metalci stupili u štrajk, traže povećanje plaća od pet posto

groivo dpa

Inflacija u Njemačkoj pala na 2,8 posto zbog popusta naa gorivo

groivo dpa

31.10.2026

|USPORAVANJE RASTA CIJENA

Inflacija u Njemačkoj pala na 2,8 posto zbog popusta naa gorivo

bauen

Njemačka bilježi rekordan rast građevinskih narudžbi, najamnine i dalje rastu

bauen

29.10.2026

|INFRASTRUKTURA PREDVODI RAST

Njemačka bilježi rekordan rast građevinskih narudžbi, najamnine i dalje rastu

radni dan

Njemačka planira manje radnika sa Zapadnog Balkana i duže radne dane

radni dan

23.10.2026

|STROŽIJI USLOVI ZA RADNIKE

Njemačka planira manje radnika sa Zapadnog Balkana i duže radne dane

njemačka

Njemačka planira prepoloviti kvotu za radnike s Balkana, službe upozoravaju na posljedice

njemačka

16.10.2026

|TRENUTNA GODIŠNJA KVOTA OD 50.000 LJUDI

Njemačka planira prepoloviti kvotu za radnike s Balkana, službe upozoravaju na posljedice

PPWR

Nova pravila EU o ambalaži i ambalažnom otpadu donose nove obaveze za bh. izvoznike

PPWR

16.10.2026

|ŠTA ČEKA BH. IZVOZNIKE?

Nova pravila EU o ambalaži i ambalažnom otpadu donose nove obaveze za bh. izvoznike

Adobe Stock

Francuska i Njemačka blizu dogovora o prodaji benzinaca i dizelaša i nakon 2035.

Adobe Stock

16.10.2026

|EU UBLAŽAVA ZABRANU PRODAJE

Francuska i Njemačka blizu dogovora o prodaji benzinaca i dizelaša i nakon 2035.

zigaretten

Njemačka povećava porez na cigarete: Cijena kutije mogla bi porasti na 12 eura do 2030.

zigaretten

16.10.2026

|DRASTIČNO POSKUPLJENJE CIGARETA

Njemačka povećava porez na cigarete: Cijena kutije mogla bi porasti na 12 eura do 2030.

zuckersteuer

Njemačka uvodi porez na šećer: Zaslađeni napici poskupljuju od jula 2027.

zuckersteuer

14.10.2026

|OPOREZIVANJE PREMA UDJELU ŠEĆERA

Njemačka uvodi porez na šećer: Zaslađeni napici poskupljuju od jula 2027.

FIPA

Njemačka među najvećim investitorima u BiH: FIPA dogovorila novu ekonomsku saradnju

FIPA

12.10.2026

|JAČANJE PRIVREDNE SARADNJE

Njemačka među najvećim investitorima u BiH: FIPA dogovorila novu ekonomsku saradnju

Nuclear plant

Uprkos sankcijama Rusiji, Njemačka će proizvoditi nuklearno gorivo po ruskoj tehnologiji

Nuclear plant

12.10.2026

|NUKLEARNA SARADNJA

Uprkos sankcijama Rusiji, Njemačka će proizvoditi nuklearno gorivo po ruskoj tehnologiji

DE UK

Novi sigurnosni savez u Europi: Britanija i Njemačka jačaju odbranu i tehnologiju

DE UK

09.10.2026

|STRATEŠKO PARTNERSTVO DVIJE SILE

Novi sigurnosni savez u Europi: Britanija i Njemačka jačaju odbranu i tehnologiju

eu

Njemačka i Francuska traže novi trgovinski "štit": Moguće isključenje zemalja sa tržišta

eu

06.10.2026

|NEPOŠTENE TRGOVINSKE PRAKSE

Njemačka i Francuska traže novi trgovinski "štit": Moguće isključenje zemalja sa tržišta