Paneuropski skup u Zagrebu: Hrvatska je uspješno realizirala sve svoje ciljeve

U organizaciji Hrvatske paneuropske unije i Zaklade Hanns Seidel – Ured u Zagrebu, a u povodu obilježavanja Dana Europe i 100. obljetnice Paneuropske unije u Zagrebu je održan okrugli stol "Hrvatska 10 godina u Europskoj Uniji".

Uz osvrt na bogatu povijest djelovanja Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije te njihovu važnost na putu osamostaljenja Republike Hrvatske, okupljeni govornici progovarali su o značenju članstva s naglascima na uspješnu integraciju, kao i ključna dostignuća u deset godina pripadnosti najvećoj europskoj zajednici.

Pitanje identitetnog opredjeljenja i kulturne orijentiranosti, ostvarivanje višegodišnjih geopolitičkih i strateških ciljeva, obnova i rast gospodarstva, pripadanje šengenskom prostoru i uvođenje zajedničke europske valute samo su neki od spomenutih pokazatelja uspješnosti napora hrvatske vanjske politike.

Glavno izlaganje održao je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović koji je bio i izaslanik premijera Andreja Plenkovića.

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović u svojem je izlaganju iznio pregled ključnih procesa, događaja i odluka koje su obilježili desetogodišnje članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Poručio je kako Hrvatska ima jasnu viziju svoga članstva koja se zasniva na čvrstom opredjeljenju za europske kulturološke sastavnice, mogućnost za jačanje gospodarstva, očuvanje sigurnosti i europskog zajedništva.

Poseban je naglasak izlaganja stavljen na ulazak Hrvatske u šengensku zonu i primanje zajedničke europske valute, nove trgovinske mogućnosti, smanjenje stope inflacije i niže kamatne stope.

Potpredsjednik Vlade spomenuo je i važnost paneuropskoga karaktera odluka u novodobnim sigurnosnim i migracijskim prilikama europskog društva.

Kao jednu od najvećih uspješnica hrvatske suradnje s Europskom unijom naveo je izgradnju Pelješkog mosta, čime je ostvaren san povezivanja čitava teritorija Republike Hrvatske. 

"Napokon se odmičemo od sumnjivoga koncepta Zapadnoga Balkana. Hrvatska danas živi, Hrvatska danas djeluje u Europi.", rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

Istaknuo je i sve brži tehnološki napredak te nove izazove na području kulture, a posebno i depopulacije na koju Hrvatska treba i dalje spremno odgovarati.

Predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire prikazao je povijest osnivanja Paneuropske unije.

"Paneuropa je čitava Europa i zato trebamo raditi na procesu da se sve zemlje jugoistoka Europe, kada na isti način kao Hrvatska ispune uvjete za pridruživanje Europi, isto tako pridruže članstvu u Europskoj uniji.", rekao je Terrenoire.

Naglasio je i status kandidata koje odnedavno ima i Bosna i Hercegovina.

"Članstvo u Europskoj Uniji konačna je potvrda postignuta političkoga jedinstva i priznata identiteta koji se na načelima demokratske supsidijarnosti provodi u zajednici slobodnih europskih naroda. Hrvatska se je dokazala kao samostalan politički subjekt ostvarivši jedinstvo na bitnim pitanjima – od državne neovisnosti do članstva u Europskoj Uniji.", u pozdravnom je govoru istaknuo je Pavo Barišić.

Pavao Nujić poručio je kako je nužno i dalje ulagati napore u proširenje Europske unije s ciljem pronošenja paneuropskih ideja i uspostave mira kako u Europi tako i u svijetu.

Na okruglom stolu govorili su i predsjednik Međunarodne paneuropske zajednice Alain Terrenoire, zastupnik u Europlskom parlamentu i supredsjedatelj Paneuropske radne skupine u Europskom parlamentu Karlo Ressler, predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav Ježić, ravnateljica Ureda Zaklade Hanns – Seidel u Zagrebu Aleksandra Markić Boban i predsjednik Mladeži Hrvatske paneuropske unije Pavao Nujić. 

Razgovaralo se o aktualnoj situaciji u Europi s naglaskom na ratu u Ukrajini, ali i na drugim izazovima s kojima se Europa susreće.

Istaknuta je i važnost ideja Paneuropske unije koja se od svog osnivanja 1922. zauzima za europsko jedinstvo naroda i država u njihovim različitostima.