Autocesta kroz Hercegovinu najsporija je dionica u državi, a jedan natječaj ovdje traje po pet godina. Najnoviji primjer je dionica Kvanj – Buna, koja ulazi u četvrtu godinu javnog pronalaska izvođača, koji bi po svemu sudeći morao biti iz Kine. Kinezi se u poslove u Hercegovini, simptomatično je, uvlače nakon što im je ulaznicu dao Čovićev mostarski sajam, odnosno nakon što su bili partneri istoga (travanj 2019.).
Kojim su putem Kinezi stigli u Hercegovinu navodno zna se. Iz krugova domaćih izvođača saznajemo da je ulaz kod Dragana Čovića bio putem beogradske veze, a nastavio se preko ministra prometa i veza Denisa Lasića. Sve se to poklapa i kroz datume, premda dominantnu ulogu u tenderima igra SDA, zbog koje su padali natječaji, a direktori istraživani.
20. lipnja 2019. u sjedištu JP Autoceste FBiH potpisan je ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru 5c dionice Počitelj – Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići s predstavnicima tvrtki China State Construction Engineering Corporation Ltd., Sinohydro Corporation LTD. (Kina) te Power China Road Bridge Group Co. Ltd. (Kina). Tim ugovorom Kinezi ulaze u Hercegovinu. Simptomatično, sve je uslijedilo dva mjeseca nakon proljetnog sajma gdje je zemlja partner bila Kina.
Natječaj za dionicu Kvanj-Buna, a o čijem smo poništenju pisali u prvom članku na temu koridora kroz Hercegovinu raspisan je u prosincu 2019., a poništen 2022.
Detalje je istraživao Europski ured za borbu protiv prijevara. JP Autoceste FBiH pohvalile su se koncem listopada da su zaprimile obavještenje od Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da je završena istraga u vezi s mogućom korupcijom, prijevarom ili drugim nezakonitim radnjama u provođenju nabavke izvođača radova na projektu „Izgradnja autoceste na Koridoru Vc, dionica tunel Kvanj – Buna“, u natječaju koji je raspisan 2019. godine.
Uz to pohvalili su se da su natječaj raspisali i prije nego im je OLAF predložio raspisivanje novog, što bi bilo prošlog ljeta. Nakon toga su nastavili šutjeti, budući da ono što slijedi nakon toga nije za pohvalu. Iz JP Autocesta naknadno se nisu pohvalili da je i novi natječaj odgođan.
Naime, prema našim saznanjima povećani su kriteriji, kako bi se u samom startu eliminiralo domaće tvrtke, a dala prednost stranim, opet kineskim. Domaće tvrtke su tražile od Europske investicijske banke smanjenje uvjeta natječaja, te je došlo rješenje da se isti smanje, a natječaj odgođen, tvrdi naš izvor.
Drugo što bi bilo sporno jeste upitan poziv za idejni i glavni projekt. Kvanj-Buna se, objašnjavaju nam upućeniji radi po žutom FIDIC-u što znači da investitor, u ovom slučaju Autoceste daje idejni projekat, a svaki ponuđač svoj glavni projekat.
Simptomatično je da 29. studenog investitor raspisuje natječaj za idejni i glavni projekt Buna Kvanj, a za to su već raspisali “ključ u ruke” žuti FIDIC, odnosno da ponuđač/izvođač ima svoj projekat, po idejnom koji daje investitor. Kod ranijeg tendera Kvanj, koji je poništen, 8 ponuđača je predalo osam projekata, po idejnom investitorovom.
Pitanje je koji sada idejni i glavni projekt traži investitor, a ima svoj idejni i osam od ponuđača na prvom tenderu koji je pao, objašnjavaju nam upućeniji u natječajne procedure.
Nakon Kineza Kinezi
U prekvalifikacijama za novi tender raspisan prošlog ljeta opet su se našle dvije kineske tvrtke – China Railway Tunnel Group Co.Ltd. – China Overseas and Engineering Group Co. Ltd, te China Road and Bridge Corporation CCC Second Highway Engineerung Co. Ltd, dvije kineske državne tvrtke. China Railway Tunnel Group Co., Ltd. (ukratko CRTG), hvale se na službenim stranicama, najveći je inženjerski izvođač u tunelima i podzemnom inženjeringu u Kini, dok se China Road and Bridge Corporation predstavlja kao tvtka koja poduzima inozemne projekte koje pomaže i financira kineska vlada od 1958. Do BiH stižu Pelješkim mostom, kojeg su gradili u susjedstvu, a obje tvrtke su državne.
“China Road and Bridge Corporation (CRBC) je jedna od četiri velike državne tvrtke koje su krenule na međunarodna tržišta. CRBC se većinom bavi ugovaranjem, investiranjem, razvojem i upravljanjem cestama, mostovima, lukama, željezničkim prugama, zračnim lukama, tunelima, nekretninama i industrijskim parkovima. S podružnicama i uredima u skoro 60 zemalja u Aziji, Africi, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, CRBC je uspostavio efikasnu i brzu globalnu mrežu. CRBC je ključna poslovna platforma za inozemne poslove tvrtke China Communications Construction Company [CCCC], jedne od tvrtki s liste Fortune Global 500”, navode.
Na otvaranju mosta gledana je i video poruka kineskog premijera Lija Keqianga, što govori koliko je za Kinu bitno da se probija u zemljama bivše države. “Da mi je netko prije tri tjedna rekao da će nam se obratiti kineski premijer, inače zemlja koja podržava Rusiju u njezinu napadu na Ukrajinu”, čudio se tada hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Prokomentirao je da je Kinezima projekt izgradnje Pelješkog mosta bio ulaz u europski prostor, ali misli da će im taj prostor ponovno neko vrijeme biti zatvoren s obzirom na aktuelne geopolitičke odnose.
“Ovo nije njihov projekt, to je europski novac, naš novac, a kineska tvrtka je dobila posao na transparentnom natječaju, ali bojim se da je to bilo zadnji put da su dobili s obzirom na situaciju u svjetskim odnosima i geopolitici”, smatra Milanović.
China Road and Bridge Corporation (CRBC) jedna je od dvije kineske tvrtke koje su se pojavile na prekvalifikacijama na tender Buna Kvanj. Kada je u pitanju Pelješki most, oni su tu posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna italijanska i turska kompanije.
No, vratimo se u Hercegovinu
Dok na brdu Kvanj često bilježimo prometne nesreće i sa smrtnim posljedicama, natječaj na toj dionici već je davno prohodao, a mogao bi brzo i u prvi razred. Na prvom natječaju, raspisanom u prosincu 2019., koji je poništen, javile su se ove tvrtke:
1. Consortium Ozaltin (Turska) & Azvirt (Azerbajdžan) &Hering (BiH) 77.722.222,15
2. JV China Second Metallurgy Group& Guizhou Transportation planing Survey (Kina) 81.774.604,00
3. China Road and Bridge Corporation (Kina) 89.318.789,61
4. Euro-asfalt d.o.o. (BiH) 90.431.047,79
5. Cengiz Insaat Sanayi (Turska) 95.812.028,14
6. China Railway 14 th Bureau Group (Kina) 106.305.147,22
7. JV AGE Insaat ve Ticaret Anonimi Sikreti (Turska) &LLC Stoyproekt (Rusija) 146.277.437,91
On je pao, budući da najpovoljniji ponuđač nije bio po mjeri politike koja se ugrađuje u još neizliveni hercegovački autoput, koji postaje k’o Đekna. Na naš upit o istrazi zbog malverzacija na dionici Kvanj-Buna, na događanju koje je organizirao CCI direktor Voloder se branio.
"U lipnju prošle godine kad je Vlada imenovala ovu našu Upravu zatekli smo ugovor 19 mjesec od predaje ponuda i ugovor nikom nije bio dodijeljen. On je bio pun manjkavosti u pripremi i realizaciji jer ponude nisu bile adekvatno pripremljene. Nakon nekog vremena mi smo uspjeli za tri mjeseca provesti proceduru i predložili izvođače radova, a jedan od njih koji je bio nezadovoljan uputio je ovo pismo i žalio se da je nepravedno diskvalificiran te da su mnoge radnje bile pune nepravilnosti. Direktor je pisao OLAF-u koji se priključio u proces i nakon izvjesnog vremena dobili smo pismo od banke da oni neće dati suglasnost izvođaču radova sve dok se ne utvrde odgovornosti za navedene nepravilnosti. Kad smo ih pitali koliko će trajati, rekli su jednu ili dvije godine, a možda i duže. Na koncu OLAF nekad i ne dadne konačni sud i ja sam onda Upravi predložio da poništimo taj postupak i otvorimo novi za navedenu dionicu. Očekujem da ćemo ubrzo dobiti izvođača radova po novom natječaju i da ćemo izbjeći sve nepravilnosti koje su bile u starom postupku", odgovorio je on.
Međutim, već na južnoj dionici kod Mostara Voloderova priča pada. On je tu, saznajemo iz više izvora uvukao sebi bliske tvrtke. Na naš upit jesu li završene evaluacije za Kvanj Buna iz Autocesta ne odgovaraju.
