Banke ove godine moraju preispitati najduže rokove otplate kredita i fiksne kamatne stope

Iako je bankarski sektor Federacije BiH iznimno kapitaliziran i likvidan, pitanje njegove otpornosti može biti aktualizirano u slučaju nepovoljnog razvoja eksternih faktora i poremećaja koji mogu pojačati učinak neočekivanih šokova na privredu i finansijski sistem zemlje, navodi se u dokumentu Agencije za bankarstvo FBiH koja je i ove godine formirala supervizorska očekivanja u vezi sa postupanjem banaka u 2024. godini. 

Agencija je analizira rizike i postavila prioritete u superviziji kako bi na istima zasnovala supervizorske aktivnosti u kratkom i srednjem roku. 

Supervizorska očekivanja su formirana kako bi se podržala implementacija mjera koje Agencija donosi, te uputila inicijativa bankama, kao društveno odgovornim kompanijama, za djelovanje u cilju promovisanja aktivnih, društveno odgovornih i poticajnih politika koje će doprinijeti razvoju ekonomije, stabilnosti bankarskog sektora i tržišta kao cjeline. 

MIJENJANJE ROKOVA I KAMATA

Kako se navodi u dokumentu, posebnu pažnju banke su dužne usmjeriti na sveobuhvatno i efikasno upravljanje rizicima koji proizlaze iz ugovaranja dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim licima.

"Rastuća izloženost banaka nenamjenskim i zamjenskim potrošačkim kreditima sa ili bez kolaterala dovodi do koncentracije kreditnog rizika koji bi u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzrokovati rast nekvalitetnih kredita i sistemskog rizika. Prilikom odobravanja nenamjenskih ili zamjenskih kredita fizičkim licima banke su u obavezi na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, uvažavajući interno propisane kriterije i propise Agencije", ističe se.

Razvoj kreditnog portfolija nenamjenskih i zamjenskih kredita koji nije usklađen sa poboljšanjem makroekonomskih parametara BiH ili nije u vezi sa poboljšanim platežnim kapacitetom klijenata rezultirat će dodatnom supervizorskom zabrinutošću, mogućim ograničenjima i dodatnim zahtjevima od strane Agencije. 

Banke moraju imati potpuno razumijevanje dugoročnih makroekonomskih i drugih efekata potencijalno ekspanzivnih kreditnih politika koje imaju za cilj nagli rast dijelova kreditnog portfolija.

MJERENJE FINANSIJSKIH RIZIKA​

Od banaka se očekuje da predvide resurse za razvoj metodologija i alata korištenih za mjerenje finansijskih rizika, prije svega kreditnog rizika, rizika izvora finansiranja i kamatnog rizika u bankarskoj knjizi. 

Potrebno je da banke prate omjere kolateralne pokrivenosti portfolija komercijalnim i rezidencijalnim nekretninama, te s posebnom pažnjom preispitaju kreditne politike u pogledu korištenih omjera duga u odnosu na vrijednost kolaterala (LTV). Kako bi se na vrijeme poduzele mjere za ublažavanje rizika, potrebno je preispitati najduže rokove otplate stambenih i hipotekarnih kredita, posebno kada se za ove izloženosti ugovara fiksna kamatna stopa. Konzervativno utvrđeni LTV limiti mogu povećati vrijednost imovine banke i ublažiti kreditni rizik u slučaju korekcije cijena hipoteka. 

"Ograničavanje najdužeg ugovorenog roka stambenih i hipotekarnih kredita može ublažiti nivo kreditnog i kamatnog rizika kojem je banka izložena. Postupanje banaka u ovom pogledu će biti predmet pojačanog praćenja od strane Agencije", navodi se.

Također, data su očekivanja i u vezi kamatnih stopa. Korištenje referentne stope troška finansiranja (RSTF) kao promjenljive komponente kamatne stope u novim ugovorima može ublažiti kamatno inducirani kreditni rizik kojem je banka izložena, povećati nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora te, ukoliko se obezbijedi dovoljna zastupljenost, ublažiti sistemski rizik. U tom kontekstu, od banaka se očekuje da u narednom periodu uvaže korištenje RSTF, čime će osigurati viši nivo zaštite korisnika finansijskih usluga i investitora od arbitrarnih promjena u visini kamatnih stopa koje nisu u vezi sa stvarnim troškovima finansiranja na tržištu u BiH.

Dakle, Agencija će ciljani nadzor uglavnom nastaviti sa fokusom na kreditne izloženosti i portfolija, poput portfolija osiguranih stambenim i poslovnim nekretninama, te portfolija malih i srednjih preduzeća. Napominju da će aktivno nadzirati bankarske prakse rezerviranja prema okviru MSFI 9.

"Kod banaka kod kojih su utvrđeni značajni nedostaci ili neusklađenosti vršit će se pojačani nadzor", jedan je od zaključaka.

RIZICI ZA PRIVREDNA DRUŠTVA​

Rizici za privredna društva u pojedinim sektorima privrede i dalje su naglašeni. Od nivoa ekonomskog oporavaka glavnih trgovinskih partnera ovise poslovni modeli i performanse izvozno orijentisanih kompanija. 

"Rizici za privredna društva mogu nastati i kao posljedica sporog prilagođavanja dinamičnom poslovnom okruženju, gubitka tržišta i nedostataka radne snage. Od banaka se očekuje da imaju dubinsko razumijevanje poslovnih modela važnih dužnika, te strukturiraju finansiranje ovih klijenata u skladu sa njihovim realnim potrebama i mogućnostima", navodi se u dokumentu.

Nivo investicija u privatni i javni sektor je nepovoljan sa slabim izgledima za naredni srednjoročni period. Od banaka se očekuje da podržavaju finansiranja održivih kapitalnih projekata kojima će se doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje.

JAČANJE FINANSIJSKE INKLUZIJE 

Agencija snažno podržava inicijative vezane za finansijsku inkluziju. Od banaka se očekuje formiranje proizvoda koji jasno upućuju na stavove i transformaciju poslovanja u smjeru upravljanja budućim rizicima i prilagođavanje potrebama tranzicije prema održivoj ekonomiji.

Kako je ranije najavljeno za Akta.ba, Agencija za bankarstvo je donijela Odluku o mjerama za jačanje finansijske inkluzije i održivog poslovanja banke koja će se primjenjivati od 31.03.2024. godine. U kontekstu naprijed navedene Odluke, finansijska inkluzija podrazumijeva omogućavanje pristupa korisnicima finansijskih usluga, bankarskim proizvodima i uslugama koje zadovoljavaju njihove potrebe na jednak, cjenovno pristupačan, odgovoran i održiv način, kao i razvoj digitalne inkluzije.

S.B.