CIPS: Obavezni i eliminatorni dokument ili još jedna u nizu administrativnih kočnica?

Korisnici bankarskih usluga u BiH još uvijek su u obavezi prilagati originalnu i rokom ograničenu CIPS prijavu za većinu ponovljenih usluga banaka i za potrebe različitih administrativnih procedura.

Svakako da je za korisnike benefitna svaka mjera sigurnosti i svaka predostrožnost koju banke sprovode u administrativnom radu. 

Ali, da li se ovdje više radi o sigurnosti ili prepreci, usporenju procesa koji ne idu u korist brze usluge kakve klijenti/korisnici, bar oni dugoročni, očekuju a što bi svakako trebao biti imperativ poslovanja svih banaka.

Postavlja se pitanje zašto se ne može napraviti distinkcija opravdanosti u slučaju kada su podaci CIPS prijave korisnika nepromjenjeni za olakšan i ubrzan pristup uslugama banke.

Dodatna problematika je svakako što je CIPS administracija još uvijek fragmentirana na način da svoju CIPS prijavu možete dobiti isključivo u matičnoj općini prebivališta, što su najčešće velike gužve na tim šalterima i što cjelokupna proceduralna logika jednostavno ne postoji ako u obzir uzmemo napredak e-bankarstva i svih olakšica koje je isti donio kako za fizička lica tako i za poslovne subjekte.

Prva identifikacija korisnika/klijenata banaka

Naime, ukoliko po prvi put postajete korisnik neke banke, ukoliko po prvi put otvarate bankovni račun, prirodno je da ste u obavezi dostaviti sve relevantne dokumente koji dokazuju, za tu uslugu banke, potrebne identifikacione stavke.

Tako na primjer, ukoliko prvi put otvarate tekući račun u nekoj od banaka u BiH, za rezidente će to značiti da će vam se na prilaganje zahtjevati kopija lične karte i kopija potvrde o prebivalištu CIPS, ne starija od 90 dana, a original morate dostaviti na uvid.

Banke su na zahtjev fizičkih lica koje imaju zakonit boravak u FBiH dužne omogućiti otvaranje i korištenje računa.

"U skladu sa odredbama člana 8b. Zakona o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15, 79/15, i 4/21), banka kao ovlaštena organizacija je dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa, na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama.", kažu iz Agencije za Akta.ba.

Dugogodišnji korisnici banaka

Ali šta je sa dugogodišnjim korisnicima iste banke koji su višestruko puta identificirani, koji primaju platu, vode poslovanja ili pak primaju penziju u predmetnoj banci, te oni čija validnost identifikacijskih podataka nije upitna a koji i dalje trebaju za određene usluge dostavljati CIPS potvrdu ne stariju od 6 mjeseci.

Zašto je dostavljanje CIPS potvrde (čak i u slučaju kada od vremena zadnjeg prikaza/dostave predmenog dokumenta do zahtjevane bankarske podrške/usluge nije došlo do izmjena u podacima) i dalje eliminatorni proceduralni faktor?

Pojašnjavaju da se radi o usklađivanju poslovanja banaka sa zakonskim i podzakonskim aktima i mjerama identifikacije.

"Radi usklađenosti poslovanja banaka sa zakonskim i podzakonskim aktima, prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa kao i kontinuiranog praćenja poslovnog odnosa i transakcija, banke poduzimaju mjere identifikacije i praćenja klijenta, prikupljanjem određenih dokumenata, a što obuhvata i potvrde o mjestu prebivališta.", kažu.

Ako se uzme u obzir i činjenica da CIPS prijava često i ne odgovara stvarnoj adresi stanovanja i da je podložna stalnim izmjenama bez da to utiče na sam identitet korisnika, postavlja se pitanje zašto banke i dalje na baš ovaj dokument polažu toliko važnosti u kontekstu identifikacije korisnika i validacije njihovog identiteta.

Na pitanje opravdanosti zahtjeva banaka za dostavljanje potvrde o mjestu prebivališta, tzv. CIPS prijave, iz Agencije za bankarstvo za Akta.ba kažu da se upravo provjera zakonitog boravaka fizičkog lica utvrđuje na osnovu tog dokumenta, PBA-3 obrazaca.

"Odredbama člana 2. Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/17) propisano je da je klijent bilo koje lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili lice koje se obratilo banci radi korištenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala. Način za provjeru zakonitog boravaka fizičkog lica utvrđuje se na osnovu PBA-3 obrazaca.", stoji u odgovoru Agencije za bankarstvo.

Zakonske obaveze

Navode da se radi o zakonskim obavezama.

"Obaveze banaka propisane su Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ("Službeni glasnik BiH", broj: 47/14 i 46/16), u daljem tekstu: Zakon, kao i podzakonskim aktima Pravilnikom o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ("Službeni glasnik BiH", broj: 41/15 i 24/23) i Odlukom o upravljanju rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ("Službene novine FBiH", broj: 10/24).", stoji u odgovoru.

Stvar internih politka banaka

Dostavljanje CIPS potvrde od strane korisnika je obavezno ali nije univerzalno proceduralno pravilo za administraciju svih banaka i čini se da je na proizvoljnoj i individualnoj osnovi i pravilnicima banaka.

Iz Agencije kažu da su procedure i zahtjevi stvar internih politika banaka, tako da iste prate usluge a i potrebe za dostavljanjem CIPS prijave.

"U skladu sa odredbama člana 7. Zakona, banke su dužne da svojim internim aktima definišu procedure za provođenje mjera identifikacije i praćenja klijenata, koje između ostalog uključuju i utvrđivanje identiteta klijenta i provjeru njegovog identiteta na osnovu dokumenata, podataka ili informacija dobivenih od pouzdanih i nezavisnih izvora. Banke su dužne poduzimati mjere identifikacije i praćenja klijenata prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, ali i kontinuirano za sve postojeće klijente tokom trajanja poslovnog odnosa.", kažu za Akta.ba iz Agencije za bankarstvo.

Na pitanje zašto je potrebno iznova i iznova prilagati isti identifikacioni dokument, iz Agencije kažu da banke za svoje potrebe ostavljaju kopije kao dokaz izvršene identifikacije.

"Odredbama člana 54. Zakona definisan je minimalan sadržaj evidencija o izvršenoj proceduri identifikacije i praćenja klijenata iz člana 7. Zakona, koje između ostalog uključuju i adresu prebivališta fizičkog lica za koje se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija. Banke za svoje potrebe ostavljaju kopije dokumenata na osnovu kojih je izvršena identifikacija klijenata.", naveli su.

Radi se na unapređenju 

Naglasili su da Agencija za bankarstvo kontinuirano radi na unapređenju usluga kroz digitalizaciju.

"Agencija za bankarstvo je u saradnji sa Agencijom za identifikacione dokumente Bosne i Hercegovine pokrenula projekat digitalizacije za olakšan pristup uslugama iz ponude subjekata bankarskog sistema (banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing društava) koji ima za cilj stvoriti poslovno okruženje kojim će se unaprijediti, transformisati i digitalizovati rad subjekata bankarskog sistema, kao i obezbijediti olakšan pristup i način pružanja bankarskih usluga za građane i privredu.", zaključili su iz Agencije za Akta.ba.

Dok je u razvijenim zemljama dozvoljeno imati račune za građane drugih zemalja bez da oni žive u zemlji u kojoj je smještena banka, dok vam novac može biti siguran u, na primjer, bankama EU čak i nakon što banka "propadne", i dok za sve to možete poslati elektronske dokaze, građani BiH će, bar dok traje "digitana transformacija" i dalje na uvid na šalteru banaka nositi originalnu, papirnu/hard copy CIPS prijavu kao apsolut validnosti identiteta.

N.K.