Savjeti ekonomista: Birajte fiksne kamatne stope, a novac čuvajte u zlatu

Bosna i Hercegovina u 2019. godini bilježi manji privredni rast što pokazuju podaci o rastu bruto domaćeg proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da je to znak da je Bosna i Hercegovina na pragu recesije. Pitali smo stručnjake mogu li odnosi velikih sila uzdrmati bh. ekonomiju i trebaju li građani naše zemlje brinuti zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine i moguće recesije u Njemačkoj? Odgovor je jasan – veći problem za BiH su odnosi unutar zemlje. Za poboljšanje stanja u domaćoj privredi neophodne su političke promjene, objavila je N1.

Odnos SAD-a i Kine za građane BiH mnogo je manji problem od trenutne političke situacije i raznih blokada u BiH, poručuju iz Udruženja banaka. Činjenica da vlast nije formirana negativno utiče na privredu, no nije značajno potresla bankarski sektor.

“Nije jer vlast koju smo mi imali nije pozitivno uticala, tako da ni ova nije negativno. Bankarski sektor je povezan sa EU, i organizovan je tako da mu ova vlast ne može napraviti veći problem”, kazao je direktor Udruženja banaka Berislav Kutle.

A novca u bankarskom sistemu ima. Najbolji pokazatelj su niske kamatne stope kažu stručnjaci. To znači da je potražnja za novcem mnogo manja od ponude.

“Kamate su na istorijski niskim granicama, čak bih to nazvao opasno niskim, jer jedan od alata kojim se država i centralne banke štite od recesije i ekonomskih kriza radi podsticanja ulaganja i potrošnje”, objasnio je profesor ekonomije Sanel Halilbegović.

“Jasno je da se treba pripremati na promjenu kamatnih stopa jer su kamatne stope danas u BiH najniže, duplo niže od realnog koliko politički rejting dozvoljava, jer kad bismo gledali po političkom rejtingu mi smo među zadnjim zemljama u svijetu”, dodao je Kutle.

Ipak, kamatne stope u ovoj godini neće rasti, kažu u Udruženju banaka. Savjet za građanstvo – najpametnije je birati fiksnu kamatnu stopu:

“Fiksnu kamatnu stopu je uvijek dobro birati pogotovo danas jer vjerovatnost da će varijabilna biti manja od trenutne je strašno mala, a vjerovatnost da će u narednih deset ili 15 godina biti veća je gotovo izvjesna. Krediti se dižu za namjenu koja je čovjeku potrebna, sa mogućnošću koju čovjek u najgorim sigurno može vraćati.”

Predvidjeti dolazak krize za stručnjake nije zahvalan posao. No jedan od prvih znakova je procvat tržišta zlata.

“Onog momenta kada vidite da se otvaraju masovno, kao što je to bilo prije desetak godina, otkupi zlata, starog, ili lomljenog zlata, to vam je signal da je bolje imati novac u zlatu nego u banci”, kazao je Halilbegović.

Svjetska banka je procjenila da bi rast BiH u ovoj godini mogao biti 3,4%. Procjene iz aprila ove godine da bi naredne godine mogao doseći 3,9%, navodi N1.