Lični bankrot spas od propasti

Probleme sa otplatom kredita ima blizu 40 odsto građana u BiH, a vrijednost imovine pod hipotekama je oko 150 miliona maraka, što je razlog da se i na ovom području ljudi interesuju za mogućnost donošenja zakona o ličnom bankrotu, istakao je predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Jovica Cvjetković.

On je rekao da će Udruženje ovakvu inicijativu podržati jer bi to bilo rješenje za one koji ne mogu otplaćivati svoje dugove.

Cvjetković je kazao da je suština ličnog bankrota u zemljama gdje on postoji u tome da se fizičkom licu koje proglasi stečaj omogući da zadrži dio svoje imovine, a da lični stečajni upravnik daje prijedlog nadležnom sudu za prodaju njenog većeg dijela, ali i otplatu dijela dugova iz budućih prihoda dužnika tokom sljedećih godina.

Međutim, on smatra da je u BiH to teško izvodljivo, kao i da se banke s tim neće složiti.

„Ne može biti ličnog bankrota u situaciji kad je banka klijentu dužniku sa kojim je u dogovoru dala deset, 20 i više kredita sa milionskim iznosima i na nezakonit način prevarama uvukla žirante u otplatu kredita. Svrha ličnog bankrota nije da se dužnik prevarant zakonski oslobodi duga“, objašnjava Cvjetković.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić kaže da vlasti treba da odluče da li kod nas treba uvesti zakon o ličnom bankrotstvu.

„Bankrotirati ne znači biti oslobođen od obaveza. Oni koji proglase lični bankrot bili bi zavedeni u sudske registre i morali bi da otplaćuju dug godinama. Jedina prednost bila bi to što bi to bilo zakonski regulisano, a svako ko ima dug mora da ga otplati. Nemamo ništa protiv takvih rješenja i mislim da je to rješenje koje će doći“, rekao je Bajić.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Miloš Todorović  pojasnio je da kada neko proglasi lični bankrot, on sva sredstva kojim trenutno raspolaže preda određenoj osobi na upravljanje.

„Određen dio sredstava se ostavlja za preživljavanje, a sve ostalo se usmjerava na plaćanje dugova. Poslije bankrotiranja toj osobi se ne smiju oduzeti osnovna prava i ona mora imati minimum od čega će živjeti“, kazao je Todorović. Dodao je da većina zapadnih zemalja ima tu zakonsku regulativu.

„Pitanje je koliko bi u praksi to funkcionisalo kod nas jer ko bi finansirao te ljude koji upravljaju sredstvima onoga ko proglasi lični bankrot i ko će biti taj ko upravlja njegovim finansijama“, rekao je Todorović.

Lični bankrot postoji u Evropi duži niz godina, a  hrvatski predsjednik Ivo Josipović založio se prije nekoliko dana za donošenje zakona o ličnom bankrotu, čiji cilj treba da bude da se građanima pruži mogućnost novog početka.

Opomene

Cvjetković je rekao da se Udruženju sve više obraćaju i nosioci kredita koji imaju potvrde da su kredit otplatili, a ipak im stižu opomene od banaka da su dužni od nekih 20 do 200 maraka.

„Tvrde da se radi o zateznim kamatama, iako nikakav pismeni trag o tome ne postoji, osim što kreditni službenik u banci kaže da je to tako“, kaže Cvjetković i dodaje da pojedine banke pozivaju dužnike i žirante pokušavajući da ih prevare i na druge načine.