Američke kamate tresu i Balkan

Odluka američke centralne banke, odnosno Federalnih rezervi (FED), da zbog obuzdavanja inflacije u SAD od marta ove godine poveća kamatne stope mogla bi dovesti do toga da se na sličan korak odluči i Evropska centralna banka (ECB), a što bi se onda moglo negativno odraziti na mnoge zemlje u razvoju, pa i na BiH i njen finansijski i bankarski sektor.

Smatra ovo profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, analizirajući posljednje fiskalne poteze FED-a, navodeći kako oni ne bi trebalo da dovedu do većih finansijskih potresa i globalne krize, ali problem je, kako kaže, a što postaje sve realnije, ukoliko se na sličan potez odluči i Evropska centralna banka, prenosi Glas Srpske.

"Imali smo sličnu situaciju početkom osamdesetih, kada je FED takođe značajno povećao kamatne stope, a što je bio okidač da mnoge zemlje u razvoju upadnu u dužničku krizu. I sada će se određene zemlje, a koje imaju viši nivo duga denominovanog u dolarima, naći u problemu. I pored svega, mislim da je crni scenario iz osamdesetih ili 2008. malo vjerovatan. Daleko veći problem jeste činjenica što je inflacija postala gorući problem i u evrozoni. ECB od svog osnivanja vodi monetarnu politiku da ona ne bude veća od dva odsto na godišnjem nivou, a ona je na kraju prošle godine iznosila čak pet odsto. To je za njih šokantan podatak, pa stoga možemo očekivati da ECB pođe stopama FED-a, da i oni povećaju kamatne stope na svoje instrumente monetarne politike. Ukoliko dođe do drastičnog povećanja, to će se sigurno negativno i katastrofalno reflektovati i na naš bankarski i finansijski sektor", istakao je Đogo dodajući i da ono što se dešava u SAD, ECB tjera na jedan takav potez.

Kako kaže, može doći do vrlo nezgodne situacije, jer su domaće banke odobravale kredite po fiksnim kamatnim stopama na duži period. Moglo bi doći do situacije da pasivna kamatna stopa po kojoj su banke pozajmljivale novac premaši aktivnu kamatnu stopu.

"Na taj problem sam ukazivao još prije dvije godine na samitu guvernera centralnih banaka zemalja jugoistočne Evrope. Sada imamo situaciju da taj crni scenario koji sam tada predvidio počinje izgledati sve izvjesnije i realnije, a što će dovesti do velikih problema u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana. Uvijek pucaju najslabije karike", navodi Đogo.

Kaže i kako je monetarna politika FED-a iz 2008 - 2009. i ECB-a iz 2012 - 2013. bila krajnje neobična i "abnormalna za normalnu monetarnu teoriju".

"U jednom trenutku smo imali čak i negativne kamatne stope, a što je u suprotnosti sa ekonomskom i finansijskom logikom. Zato ćemo sada trpjeti posljedice te i takve pretjerano ekspanzivne monetarne politike. Stopa od tri, četiri ili pet odsto inflacije nije toliko strašna koliko je zastrašujuća količina odštampanog novca. To su ogromne svote koje su ubrizgavane u oporavak privrede, a pogotovo u ovo vrijeme pandemije. Sve to sada polako dolazi na naplatu. Ali isto tako smatram da to neće dugo potrajati, te da će na kraju doći do stabilizacije finansijskih prilika. Pitanje je samo kako preživjeti ovaj kritični period i kolika će šteta biti", naglasio je Đogo.

Lančana reakcija

Prema riječima Đoge, odluka američke centralne banke da poveća kamatne stope dovešće i do korigovanja kursa vrijednosti dolara prema evru i ostalim valutama, a što će lančano dovesti i do rasta cijena energenata, a prije svega nafte i gasa.

"Treba imati u vidu da se skoro dvije trećine ovih nabavki plaća u dolarima. On je glavno platežno sredstvo u ovim poslovima. Bilo je nekih pokušaja da se dolar zamijeni nekom drugom valutom, ali do toga nikada nije došlo", kaže Đogo.