Svjetska banka upozorava na potrebu za promjenama u sektoru grijanja

U novoj sveobuhvatnoj analizi 23 zemlje Evrope i centralne Azije, koja je danas objavljenja, Svjetska banka poziva na veliku obnovu sektora grijanja u regiji kako bi se građanima, posebno najranjivijima, mogle pružiti održive i cjenovno prihvatljive usluge te kako bi se smanjila ovisnost o neučinkovitim gorivima s visokim nivoima emisija ugljika.

U izvještaju Toward a Framework for the Sustainable Heating Transition (Ususret okviru za prelazak na održivo grijanje) naglašava se hitna potreba za osiguranjem učinkovitih, čistih i cjenovno prihvatljivih usluga grijanja za sve. Kako bi se u regiji do sredine stoljeća postigle neto nulte emisije, potrebno je drastično promijeniti sektor grijanja koji danas obuhvata otprilike 24 posto potrošnje energije u regiji i proizvodi oko 22 posto emisija stakleničkih plinova, saopćeno je iz Svjetske banke. 

"Zemlje Evrope i centralne Azije ne mogu čekati s prelaskom na održivo grijanje. U ovom desetljeću mogu smanjiti potrošnju toplinske energije, poboljšati kvalitetu zraka i sniziti nivoe emisija donošenjem odgovarajućih politika i državnih programa s ciljanim subvencijama za čišće i efikasnije tehnologije grijanja", rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju.

U izvještaju se zaključuje da zbog znatnog manjka ulaganja sektor grijanja u zemljama Evrope i centralne Azije često ne pruža zadovoljavajuće usluge, ne može pokriti svoje troškove, uzima veliki danak na okoliš te utječe na živote i uslove življenja građana. Preduzeća za daljinsko grijanje (npr. toplane) koja uvelike ovise o subvencioniranim fosilnim gorivima, koja se bore sa sve starijom infrastrukturom i koja su finansijski slabo održiva, opskrbljuju otprilike 30 posto stanovnika u regiji, uglavnom u urbanim područjima. U područjima koja su uglavnom ruralna većina domaćinstava oslanja se na peći i kotlove na drva ili ugljen koji su veliki zagađivači. Svi ti izvori goriva stvaraju visoke razine zagađenja zraka koje dovode do otprilike 302.000 smrtnih slučajeva i smanjuju blagostanje za sedam posto BDP-a godišnje. U kombinaciji sa starenjem i energetskom neučinkovitošću stambenog fonda cjenovna prihvatljivost i dalje je veliki problem jer trećina stanovnika regije jedva podmiruje troškove grijanja ili nedovoljno grije svoje domove.

U izvještaju se navodi i da bi se prelaskom na održivo grijanje u regiji mogli znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i gubitak blagostanja zbog zagađenja te da bi se pružio jasan put za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Procjenjuje se da bi se u razdoblju od 2024. do 2050. tom tranzicijom izbjeglo stvaranje 8,9 gigatona emisija CO2 od zagrijavanja prostora u zgradama.

U izvještaju se preispituju status i trendovi u grijanju prostora u različitim zemljama, identificiraju zajedničke prepreke i izazovi za održivo grijanje u regiji, procjenjuju različite mogućnosti grijanja (uključujući goriva, tehnologije i troškove) te predlaže okvir, s politikama i programima, za planove vlada i tranziciju.

"Prepoznali smo temeljne izazove s kojima se suočava sektor grijanja u zemljama Evrope i centralne Azije. Naš je cilj kreatorima politika pružiti informacije potkrijepljene podacima i djelotvorna rješenja za prelazak na održivo grijanje, čime će se, u konačnici, poboljšati životi i blagostanje stanovnika ove regije. Ostvaren je određeni napredak: već se isprobavaju i ispituju novije tehnologije i pristupi, ali to još nije dovoljno za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti do sredine stoljeća", rekao je Charles Cormier, direktor Svjetske banke za infrastrukturu u regiji Evrope i centralne Azije. 

U izvještaju se predlaže strategija od tri stupa kako bi vlade mogle učinkovito strukturirati svoje planove tranzicije. Predlaže se smanjenje potrošnje toplinske energije povećanjem energetske učinkovitosti zgrada. Uvođenjem strožih propisa o gradnji novih građevina i ubrzanjem obnove postojećih zgrada potrošnja toplinske energije može se prepoloviti do 2050., zahvaljujući čemu će ova tranzicija biti znatno jeftinija za vlade, preduzeća i kućanstva. Predlaže se poticanje i dekarbonizacija daljinskog grijanja u gusto naseljenim urbanim područjima u kojima je to održivo. Predlaže se unaprjeđenje postojećih sistema daljinskog grijanja i prelazak na čišća goriva kao što su solarna energija, geotermalni izvori, otpadna toplina i održiva biomasa. U područjima u kojima daljinsko grijanje nije dovoljno učinkovito i možda više nije održivo možda će biti potrebno voditi prelazak na individualne sisteme grijanja. Predlaže se promicanje čistih individualnih sistema grijanja u slabije naseljenim područjima. Potrebno je provesti studije kako bi se identificirale održive, ekonomski učinkovite mogućnosti grijanja, kao što su dizalice topline ili kotlovi na pelet ekološkog dizajna, koje bi trebalo promicati u javnim politikama i ciljanim programima.

Usvajanjem tog sveobuhvatnog pristupa vlade u Evropi i centralnoj Aziji mogu provesti učinkovita i cjenovno prihvatljiva ulaganja prilagođena lokalnim potrebama koja mogu pridonijeti prelasku na održivo grijanje.

Izvještaj je izrađen u okviru Programa podrške Svjetske banke za upravljanje energetskim sektorom (ESMAP).

Svjetska banka sarađuje sa zemljama Evrope i centralne Azije na smanjenju siromaštva i poticanju zajedničkog prosperiteta jačanjem ljudskog kapitala, omogućavanjem razvoja tržišta, olakšavanjem zelene tranzicije te izgradnjom i jačanjem institucija.

Ovaj izvještaj obuhvata tržišta u nastajanju i zemlje u razvoju u regiji Evrope i centralne Azije kao što su: Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Kazahstan, Kosovo, Kirgistan, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Rumunija, Rusija, Srbija, Tadžikistan, Turska, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.