Pad kamatne stope u BiH očekuje se naredne godine

Kamatne stope kod banaka u BiH u prethodnom periodu doživjele su blagi rast, kako na strani kredita, tako i na strani depozita, potvrdio je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

On dodaje da rast kamata na tržištu BiH nije bio ni približan onome u zemljama regiona ili u Evropi.

"S obzirom na izuzetno visoke stope inflacije koje su, možemo slobodno reći, nezapamćene u proteklih 20 godina, Evropska centralna banka reagovala je podizanjem referentne, ključne kamatne stope. To se odrazilo na rast kamata komercijalnih banaka u evropskom ekonomskom području. Mi nismo imali direktan uticaj takve monetarne politike, ali je došlo do povećanja cijena izvora i blagog rasta kamatnih stopa na našem tržištu", kaže Ražanica.

Rast kamata na kredite nije bio dramatičan, pa ne treba očekivati ni veliki pad nakon smirivanja inflacije. Takav trend već je prisutan u EU, pa u Udruženju banaka BiH očekuju da ECB reagira smanjenjem referentne kamatne stope već u drugoj polovini ove godine. Procjenjuje se da bi u prvoj polovini 2025. inflacija u evro – zoni mogla iznositi ciljanih 2 odsto, što bi se trebalo „preliti“ i na BiH, gdje stopa inflacije trenutno iznosi 3,6 odsto.

Ponderisana kamatna stopa

"U 2023. godini prosječna ponderisana kamatna stopa za stanovništvo rasla je sa 4,82 na 5,11 odsto. Kamatna stopa na kredite privredi bilježila je čak i pad sa 2,35 na 2,33 odsto. S druge strane, kamata na štednju rasla je sa 0,5 za stanovništvo i 0,56 odsto za privredu na prosječnu kamatnu stopu od 1,03 odsto. Banke većinu svojih operacija finansiraju domaćim izvorima, a domaćim bankama otvorila se mogućnost da kod ino banaka plasiraju sredstva po značajno većoj kamatnoj stopi nego ranije. Tako su banke svoju profitabilnost ostvarivale plasirajući sredstva inozemnim bankama, pa je i to jedan od razloga što kamate u BiH nisu rasle kao u EU", ističe Ražanica.

Pad kamata očekuje u posljednjem kvartalu tekuće ili prvoj polovini naredne godine, ali on neće biti izražen kao onaj u EU.

Zaštitni mehanizmi

Korisnici kredita sa promjenjivom kamatnom stopom vezanom za EURIBOR bili su suočeni sa rastom mjesečnih rata. Ražanica pojašnjava da je vrijednost EURIBOR, koja je ranije bila čak i negativna, nekoliko godina osjetno rasla.

"U tim situacijama građani imaju na raspolaganju različite opcije. Mogućnost ugovaranja fiksnih kamatnih stopa, potpisivanja aneksa ugovora na kredite, s tim da niko ne može predvidjeti kako će se kamatne stope kretati. Odluka je onoga ko uzima kredit hoće li uzeti fiksnu, malo veću, kamatnu stopu, ili će preuzeti taj rizik špekulacije. Agencije za bankarstvo su donijele niz akata kojima se na određen način ograničava rast kamatnih stopa. U slučaju da kamatne stope imaju rast veći od dva procentna poena banke su u obavezi da formiraju dodatne rezerve, tzv. ispravke vrijednosti, za slučaj da takvo povećanje kamate klijenta u situaciju da nije u mogućnosti da vraća kredit. Postoje zaštitni mehanizmi o kojima naši regulatori, ali i banke vode računa", kaže Ražanica, prenosi Avaz.