ECB češlja 128 vodećih banaka u eurozoni

Evropska centralna banka će od idućeg mjeseca početi s detaljnom provjerom finansijskog stanja 128 vodećih banaka u eurozoni, koja će trajati godinu dana.

ECB želi utvrditi sve potencijalne rizike koji se “skrivaju” u bilansima banaka prije nego što supervizija bude centralizirana pod njenim okriljem od novembra 2014. godine.

Nakon provjere kvalitete imovine, zajedno s Evropskom agencijom za banke, ECB će provesti provjere otpornosti banaka na moguće nepovoljne okolnosti u okruženju.

Provjeru će provesti zajedno s nacionalnim tijelima nadležnim za kontrolu banaka, uz podršku vanjske konsultantske tvrtke, navode u ECB-u, prenosi Hina.

Važan korak za Evropu

Ujedno najavljuju primjenu strožih novih mjera koje je utvrdila EBA, uključujući i njenu definiciju po kojoj su loši zajmovi oni čija naplata kasni 90 dana.

“Jedinstvena sveobuhvatna provjera, koja će se jednako primjenjivati na sve značajne banke, koje čine oko 85 posto bankovnog sistema u eurozoni, važan je korak naprijed za Evropu i za budućnost ekonomija eurozone”, kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi.

“Transparentnost je njen glavni cilj. Očekujemo da će ojačati povjerenje privatnog sektora u sigurnost banaka eurozone i u kvalitetu njihovih bilansa”, rekao je on.

U ECB-u napominju da će se od banaka, ako provjere njihovih bilansa pokažu da ne raspolažu dostatnim kapitalom, tražiti da manjkove nadomjeste.

Tražit će, također, da udio rezervnog kapitala iznosi osam posto.

Najviše banaka iz Njemačke

Lista banaka koje će biti podvrgnute provjerama uključuje, između ostalog, 24 banke iz Njemačke, 16 iz Španije, 15 iz Italije, 13 iz Francuske, sedam iz Holandije, pet iz Irske i po četiri iz Grčke, Kipra i Portugala.

ECB želi provesti strogu provjeru u bankama prije no što preuzme odgovornost za nadzor, kako bi se izbjegle greške iz prethodna dva kruga EBA-inih provjera otpornosti, koje nisu pravovremeno ukazale na rizike u Irskoj i Španiji.

Pojedini dužnosnici ECB-a skeptični su u pogledu preuzimanja dodatne odgovornosti, pa su sugerirali da se supervizija banaka u dugoročnoj perspektivi ipak odvoji u zasebnu instituciju.

Takav bi potez, međutim, zahtijevao promjene Povelje Evropske unije, koja bi mogla trajati godinama.