ECB snizila kamate na pozajmice na istorijski minimum

Evropska centralna banka (ECB) snizila je kamate na pozajmice u eurozoni na istorijski minimum. Savjet ECB je u četvrtak (7.11.) saopštio da će kamate za 17 država koje koriste zajedničku valutu od sada biti prepolovljene, na 0,25 odsto. Još u maju je ova banka snizila kamate na 0,5 odsto, kako bi se borila protiv dužničke krize.

Korak frankfurtskih bankara nije baš neočekivan. Naime, u oktobru je inflacija u zoni evra sa 1,1 pala na 0,7 odsto, što je već unijelo nemir. Preniska inflacija loša je za ekonomiju baš kao i previsoka, jer se opasno bliži negativnoj stopi, odnosno deflaciji.

Nije čudo što su se Evropljani dosjetili deflacije u Japanu – toj zemlji je trebala čitava decenija da se iščupa i vrati na stazu privrednog rasta.

Cijene koje padaju

Deflacija, zbog manjka potražnje, primorava preduzetnike da snize cijene. Roba i usluge postajaće sve jeftinije. Iako sve najpre izgleda kao raj za kupce, lako se pretvara u ekonomski pakao. Ako subjekti očekuju da će cijene i dalje padati, ne odlučuju se za kupovinu – jer kasnije će proći jeftinije. Ovo uzdržavanje od potrošnje ima duboke posljedice. Ne samo da koči protok novca i unutrašnje tržište, nego i preduzetnici u jednom trenutku prestaju da investiraju, jer im posao stagnira. Ulazi se u spiralu padajućih cijena, padajuće proizvodnje i, na kraju, masovnog gubitka radnih mjesta.

Upravo tu leži razlog što je ECB prepolovila već niske kamate i postala nešto između bankomata i političkog instrumenta. Da li će se time zaista pokrenuti privreda u zoni evra? Konje možete dovesti na pojilo, ali da piju – to moraju sami. Drugim riječima, investicije ne dolaze ako krediti odjednom postanu povoljni, nego samo ako investitor može da računa sa većom potražnjom i profitom. A takav rast nažalost, kako pokazuje i svježa prognoza Evropske komisije, dešava se veoma sporo.

Ali zašto je inflacija u ovom trenutku tako niska, kada mnogi poznavaoci prilika vjeruju da će jeftini novac koji nudi ECB upravo dovesti do naduvanih cijena i veće inflacije? Zapravo, velikodušnost ECB možda dovodi do niže inflacije kratkoročno, ali dugoročno bi cijene mogle da podivljaju. Poslije terorističkih napada 2001. su američke Federalne rezerve uradile sličnu stvar, kako bi spriječile recesiju. A onda, kroz osam godina, eksplodirao je mjehur nekretnina. Posljedice znate, svijet se od njih i dalje oporavlja.

Na duge staze ECB mora da se odrekne politike jeftinog novca, ne treba po svaku cijenu srljati onuda kuda su otišle Sjedinjene Države. Jer, dugoročno mi u Evropi nećemo imati da se borimo sa deflacijom, nego sa novim pumpanjem cijena i novim krizama.