Štednje rastu jer se ne investira u dionice

Štedni depoziti u Federaciji BiH u prvom kvartalu tekuće godine imali su rast od 1,3 posto ili 79 milijuna maraka. Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) priopćila je da su na kraju 31. ožujka štedni depoziti iznosili 6,3 milijarde maraka.

Direktor FBA-e Zlatko Barš kazao nam je kako štednja kod nas prati svjetski trend.

"Štedjeti se isplati, prvenstveno zbog sigurnosti bankarskoga sustava i bez obzira što su kamate manje nego što su prije bile", rekao je Barš dodavši da klijenti mogu imati povjerenja u sigurnost bankarskog sustava te da “nema nekih velikih rizika”.

Bez značajnih smanjenja

Ipak, prema podacima FBA-e, ponderirana efektivna kamatna stopa (EKS) kod depozita stanovništva iznosi 2,70 posto, što je na nešto većoj razini u odnosu na prosinac 2013. godine kada je iznosila za 0,5 posto manje, a bilježio se pad EKS-a kod kratkoročnih depozita s 1,64 posto na 1,42 posto. Što se tiče dugoročnih depozita, oni su rasli s 3,03 posto na 3,12 posto.

"Nije bilo značajnih smanjenja kamata. Ranije su bile veće zbog većih aktivnih kamata, odnosno kamata na kredite koje banke plasiraju, pa su bili i veći izvori. Banke su skuplje plaćale kamate na štednju, odnosno pasivne kamate, obrazložio je Barš. U izvješću o poslovanju banaka u FBiH za prvi kvartal ove godine navodi se da je u razdoblju od druge polovice 2012. godine do prvog kvartala 2014. godine bio prisutan trend pada novoprimljenih depozita gospodarstva, posebice kratkoročnih, što je imalo za posljedicu visok rast kratkoročnih kamatnih stopa gospodarstvu. To je u konačnici rezultiralo da su u tijeku promatranog razdoblja prosječne kamatne stope gospodarstva uglavnom bile veće od prosječnih kamatnih stopa stanovništva. Pojedinci imaju novca za štedjeti", kaže Barš bez obzira što je vrijeme ekonomske krize i događanja na burzi, gdje su dionice značajno pale.

"Ljudi se ne odlučuju ulagati u vrijednosne papire, odnosno dionice. To je s jedne stane dobro za banke, ali ne i zbog gospodarskog razvoja. Opet, neizravnog efekta ima ako banke kreditiraju i od tih sredstava pomažu razvoju gospodarstva. Štednje zato rastu, između ostalog, jer se ne investira u tržište kapitala", objašnjava Barš.

Rast u RS-u

Što se tiče podataka iz Republike Srpske, Agencija za bankarstvo tog entiteta objavila je da je u prvom tromjesečju ove godine štednja građana iznosila 1,73 milijardi maraka. To je u odnosu na kraj prošle godine porast za tri posto, a od kraja 2008., kad je nastala ekonomska kriza i kada je štednja iznosila 773 milijuna KM, do kraja prvog kvartala 2014. godine štednja u Srpskoj porasla je za 124 posto. Prema ročnoj strukturi, najveći dio depozita odnosi se na oročenu štednju u iznosu od 1,407 milijardi KM ili 81 posto, dok se preostalih 323,3 milijuna KM odnosi na štednju po viđenju, prenosi Srna.

"Povoljnija ročna struktura, odnosno veći udio oročene štednje u ukupnoj štednji rezultat je vraćanja povjerenja u banke", ističe se u bankarskoj agenciji RS-a odakle navode da je dominantno sudjelovanje devizne štednje koja iznosi 1,255 milijardi maraka, odnosno čini 73 posto ukupne štednje. Štednja u konvertibilnim markama iznosi 474,9 milijuna maraka i čini 27 posto ukupne štednje.