Crnogorski model nije moguć u Hrvatskoj, banke će se boriti da to spriječe

Crnogorcima će kredite u francima preračunati u eure i to na dan sklapanja ugovora te uz fiksnu kamatu od 8,2 posto. Teret tečajnih razlika u jednakom omjeru podijelit će korisnik kredita, banka i država, prenosi poslovni.hr.

Za 683 Crnogorca, korisnika kredita vezanih uz švicarski franak, stiglo je olakšanje – Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o konverziji kredita kojim će se njihove obaveze preračunati u eure i to na dan sklapanja ugovora te uz fiksnu kamatu od 8,2 posto. Teret tečajnih razlika u jednakom omjeru podijelit će korisnik kredita, banka i država.

Budući da je riječ samo o jednoj bankarskoj instituciji koja je davala takve kredite, a to je Hypo Alpe Adria Banka, ona je dobila rok od 30 dana da pretvori sve kredite vežući ih uz euro, a ne švicarski franak, te 45 dana da korisnicima dostavi nove ugovore, piše Al Jazeera Balkans.

Ove jeseni bi kreditno zaduženi građani, koji su zbog promjene tečaja franka dobili enormno povećane mjesečne rate, konačno trebali odahnuti kad dobiju prve rate po novom modelu. Iako im je kamata dvostruko veća, u reobračunatim kreditima dugoročno vide spas.

Iako je euro, zapravo, domaća valuta u Crnoj Gori, vijest iz Podgorice sa zanimanjem su pratili u regiji jer se korisnici kredita vezanih uz švicarski franak u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji već godinama bore da olakšaju otplatu svojih obaveza prema bankama. Ako ne u euro, što je jedan od predloženih modela rješenja, predlažu konverziju kredita u nacionalne valute.

Hrvatska je država u kojoj se govorilo o pretvaranju kredita u kune, ali bolji poznavatelji prilika upozoravaju da bi to „pojelo“ devizne rezerve. Stoga se kao jedno od mogućih rješenja spominjalo pretvaranje u kredite vezane uz euro, snižavanje glavnice i do 25 posto, sukladno padu cijena nekretnina, te „podjelu troška“ između države i banaka.

Komentirajući „crnogorski model“, u Zagrebu kažu kako je to bilo očekivano, jer je vrlo malo korisnika, pa su i država, i banke, ali i korisnici mogli pristati na podjelu tereta konverzije kredita.

"I u Hrvatskoj bi takvo rješenje bilo primjenjivo, ali u skladu s kamatama kakve su kod nas, a ne kakve su u Crnoj Gori. Kad bi se u u Hrvatskoj primjenjivalo pet posto fiksne kamate i uzela glavnica kakva je bila u početku, te tako isplaćivalo do kraja kredita, to bi bilo prihvatljivo. Drugo rješenje je da se kredit pretvori u kune uz kamate od šest posto", smatra Goran Aleksić, jedan od najgorljivijih boraca protiv kredita 'u švicarcima' i sudionik u izradi kolektivne tužbe protiv hrvatskih banaka.

"Ipak, ne vjerujem da je to u Hrvatskoj moguće, jer to znači za banke znači otpis najmanje dvije milijarde kuna (265 milijuna eura) duga. Banke će se boriti rukama i nogama da to spriječe"“, dodaje.