11.08.2015 |
Kapital / BANKARSTVO
Izvor: Dnevni list
Krediti i dugovi slomili gospodarstvo
Po tome je BiH zakovana na europskom dnu – Albanija je bolja od BiH za jedan postotak, BDP Srbije iznosi 35 posto europskog prosjeka, Makedonije 36, a Crne Gore 39 posto.
Dok su državnim i entitetskim vlastima usta puna priče o socijalnim i ekonomskim reformama koje samo što nisu došle, bh. privredi “pucaju leđa” pod teretom kredita i dugova!
Potvrđuje to i izvješće Eurostata, europske agencije za statistiku, u kojem se kaže da društveni bruto proizvod (BDP) naše zemlje iznosi svega 28 posto europskog prosjeka.
Ekonomski kolaps
Po tome je BiH zakovana na europskom dnu – Albanija je bolja od BiH za jedan postotak, BDP Srbije iznosi 35 posto europskog prosjeka, Makedonije 36, a Crne Gore 39 posto. Ekonomski stručnjaci smatraju da za bh. gospodarstvo dolaze i teži dani, utoliko više što konkretnih socijalnih i ekonomskih reformi još nema, “a kada dođu, trebat će vremena za njihovu primjenu i konkretne rezultate i do tada može se svašta dogoditi”.
Uglavnom su suglasni u konstataciji da je na sceni totalni ekonomski kolaps uz naglasak da je to “činjenica koja se više ne može prikriti ma koliko to vlasti pokušavale”.
"Razlog je što se kompletno gospodarstvo i ekonomija Bosne i Hercegovine zasnivaju isključivo na kreditima i zaduživanjima", kažu stručnjaci.
"Tvrdnja da BDP iznosi 28 posto europskog prosjeka nije točna. Do toga se došlo nekom vještačkom računicom, nisu uzeti u obzir ogromni krediti i zaduženja. Kada dođe do povlačenja banaka iz BiH, a sigurno hoće kad ne budu imali zaradu, onda će se znati stvarna vrijednost društvenog bruto proizvoda. Realno, BDP iznosi oko deset posto", upozorio je ekonomski analitičar Aleksa Milojević.
Po stručnim mišljenjima, jedan od razloga gospodarske katastrofe je što se nešto više od 80 posto proračuna puni novcem od neizravnih poreza, a jedva 20 posto od izravnih poreza. Za to okrivljuju političare i vlast koji su “učinili sve da se potpuno izgubi veza između proizvodnje i punjenja proračuna”.
Javna potrošnja
Smatraju da su vlasti i bivše i aktualne, mirne i zadovoljne jer znaju da se novac za javnu potrošnju u proračunima uredno osigurava iz poreza na dodanu vrijednost (PDV) pa zbog toga i nemaju ni interesa ni motiva da se upuste u ozbiljno i konkretno kreiranje sasvim drukčijeg poslovnog ambijenta koji bi gospodarstvu omogućio zamah.
Što se tiče PDV-a, ističu da je problem što se on plaća na uvezenu, a ne prodanu robu pa se u konačnici radi o novcu koji nije zarađen.
Državno Ministarstvo financija i trezora priopćilo je da do 2018. godine BiH mora otplatiti nešto više od milijardu eura dugova i kredita. Najveći dio pada na teret entiteta, a kako će oni to izvesti, nikome nije jasno, budući da je i dalje privredni rast sporiji od rasta dugova koji sve više izmiču kontroli. Zanimljivo je da su dugovi Republike Srpske – kreditna i druga zaduženja – dva puta veći nego Federacije.
Krediti se u najvećoj mjeri usmjeravaju u javnu potrošnju, a bar za sada njeno kresanje nitko ozbiljno ne spominje.
Prema novim projekcijama aktualnih vlasti, najavljuje se gospodarski rast BDP-a od čak pet posto što bi dovelo do većeg ubiranja poreza na dodanu vrijednost. Koliko su te prognoze realne ostaje se vidjeti , a jedino što je jasno je da će otplata kredita i dugova biti nemoguća bez gospodarskog rasta.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
