Banke iz FBiH planirale u RS kredite od 1,3 milijarde KM i imaju stopu rasta

Banke sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine plasirale su u prošloj godini u Republici Srpskoj (RS) kredite u iznosu od milijardu i 372,6 miliona KM ili 22 posto ukupnih kredita plasiranih u manjem bh. entitetu.

Ti krediti imali su stopu rasta od 10 posto u odnosu na kraj 2017. godine, precizira se u izvještaju o stanju u bankarskom sektoru RS-a u 2018. godini.

U tom bh. entitetu posluje 51 filijala u sastavu sedam banaka sa sjedištem u Federaciji BiH, sa 104 instaliranih bankomata i 2.249 "POS“ uređaja.

Navedeni organizacioni dijelovi su prikupili ukupno depozita u RS-u u iznosu od 768,8 miliona KM ili 11 posto ukupnih depozita sa stopom rasta od sedam posto.

Banke iz RS su na kraju 2018. godine svoje poslovne aktivnosti na teritoriji tog entiteta obavljale preko 292 organizaciona dijela (132 poslovne jedinice/filijale i 160 ostalih organizacionih dijelova), dok su tri banke poslovale i na teritoriji Federacije BiH.

U izvještaju Agencije za bankarstvo RS je istaknuto da je bankarski sektor lani činilo osam banaka sa većinskim privatnim kapitalom, uz dominaciju stranog privatnog kapitala kod šest banaka, dok su dvije u većinskom privatnom vlasništvu domaćih akcionara.

Na nivou bankarskog sektora RS lani je iskazana neto dobit (sedam banaka) u ukupnom iznosu od 85 miliona i manja je za 12 posto u odnosu na 2017., kada je svih osam banaka iskazalo neto dobit od 96,2 miliona KM. Jedna banka je u 2018. godini iskazala gubitak od 10,8 miliona KM.

Ukupni bruto krediti (5.005,9 miliona KM) činili su 61 posto bruto bilansne aktive sa stopom rasta od tri posto u odnosu na kraj 2017. godine (4.869,9 miliona KM), s tim da se učešće istih u bruto aktivi smanjilo za četiri procentna poena.

Kreditne aktivnosti bankarskog sektora RS u 2018. godine bile su uglavnom usmjerene ka sektoru građana i privatnih preduzeća i društava, koji zajedno imaju učešće od 83 posto u ukupnim kreditima.

Učešće kredita pojedinačnih sektora u ukupnim kreditima nije se znatno promijenilo u odnosu na stanje na kraju 2017. godine, tako da je i dalje najznačajnije učešće kredita građana (46 posto ukupnih kredita), zatim sektora privatnih preduzeća i društava (37 procenata ukupnih kredita), vlade i vladinih instutucija (11 posto) i javnih i državnih preduzeća (pet posto ukupnih kredita), podaci su entitetske Agencije za bankarstvo.