Svjetska banka: Na zapadnom Balkanu 44 posto zaposlenih, u BiH 35 posto

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemlja regije. 

Prema procjeni novog Redovnog ekonomskog izveštaja Svjetske banke, pod naslovom Rastuće neizvjesnosti, rast će u 2019. iznositi 3,2%, što je pad u odnosu na 3,9% u 2018. Rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od 4%, dokvećina ekonomija u regionu bilježi sporiji rast u odnosu na godinu ranije. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.

Stope rasta 2017-2021f

	2017	2018	2019e	2020f	2021f
Albanija	3.8	4.1	2.9	3.4	3.6
Bosna i Hercegovina	3.2	3.6	3.1	3.4	3.9
Crna Gora	4.7	4.9	3.0	2.8	2.7
Kosovo	4.2	3.8	4.0	4.2	4.1
Sjeverna Makedonija	0.2	2.7	3.1	3.2	3.3
Srbija	2.0	4.2	3.3	3.9	4.0
Zapadni Balkan	2.6	3.9	3.2	3.6	3.8
EU28	2.5	2.0	1.4	1.3	1.4

Izvor: Procjena Svjetske banke

“Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mjesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rješavanju izazova emigracije,” kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.  

“Međutim, pojava ekonomskih oblaka na horizontu ukazuje na potrebu da kreatori politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i riješe rastuću fiskalnu neravnotežu, kako bi nadogradili ove uspjehe i stimulisali održivi rast“.

Uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine, otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u region, Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina ovih radnih mjesta otvorena u Albaniji.  Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44% stanovnika radno-aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48%, te suzabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, izvještaj poziva na unaprjeđenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole potrošnje na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu. 

Glavne poruke za Bosnu i Hercegovinu: Stopa ekonomskog rasta iznosi 3,6 procenata u 2018., a u 2019. se procijenjuje na 3,1 procent. Potrošnja nastavlja da bude dominantan faktor rasta, dok usluge predstavljaju sektor u kojem je kreirano najviše novih radnih mjesta. Povećanje zaposlenosti je prisutno ali nezaposlenost je i daljeznačajna. Deficiti u 2019. se nastavljaju i na tekućem i na fiskalnom računu, što zemlju čini potencijalno ranjivom. Potencijal za rast postoji ali uz implementaciju reformi. Nastaviti održavati makro-ekonomsku stabilnosti ali i nastavitizadržati fokus na put ka članstvu u EU.

Izvještaj se može preuzeti ovdje.