Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u RS-uveća za 1,6 posto

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u martu, u odnosu na februar, veća je za 1,6 odsto, dok je ukupna kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u martu ove godine manja za 3,4 odsto nego u istom mjesecu lani, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Posmatrano prema namjeni proizvoda u martu u odnosu na fabruar, najveći procentualni rast desezonirane proizvodnje od 23,3 odsto bio je kod energije, dok je najveći procentualni pad proizvodnje od 27,6 odsto bio kod kapitalnih proizvoda.

Kod kalendarski prilagođene proizvodnje, u martu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, najveći procentualni rast od 13,5 odsto bio jer kod energije, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju imala najveći procentualni pad od 34,7 odsto.

Ekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da je rast desezonirane proizvodnje u martu u odnosu na februar uglavnom zbog većeg broja radnih dana u martu, rasporeda radnih dana, već pripremljene proizvodne osnove, a dijelom i zbog vremenskih prilika, dok se negativan uticaj virusa korona pokazao na kalendarski prilagođenu proizvodnju u martu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine.

"Pandemija je prvo izazvala poremećaje u nabavci, da bi u martu došlo prvo do prekida ili veoma otežanog transporta, pa onda u većem broju industrijskih sektora do smanjenja proizvodnje, koja se procentualno kretala u zavisnosti od sektora do sektora", naveo je Markićević.

Prema njegovim riječima, uticaj virusa korona na industrijsku proizvodnju naročito će doći do izražaja kada budu poređeni statistički podaci u aprilu ove u odnosu na april prošle godine, kao i da majski podaci, kako je ocijenio, neće baš nešto odskakati.

"Ono što je dobro je to što značajne svjetske finansijske institucije predviđaju da će se NJemačka naći u prvim zemljama čija će se privreda oporaviti od negativnih posljedica virusa korona, a što je i prilika za ne mali broj naših privrednih društava koja su partneri njemačkim firmama za oporavak i ponovno uspostavljanje i ojačavanje poslovnih veza prije pandemije", naveo je Markićević.

Markićević je naglasio da je, sa druge strane, problem Italija, kao vrlo značajan partner Republike Srpske, koja je prije nego što ju je pogodila pandemija bila pogođena recesijom i čiji privredni oporavak neće biti u nekom kraćem vremenu.