Međunarodnoj privredi potrebno 600 miliona radnih mjesta

Međunarodna privreda bi morala da kreira 600 miliona novih radnih mjesta do 2020. da bi prihvatila mlade koji se priključuju svjetskoj radnoj snazi, javile su agencije.

Kako je saopštila Svjetska banka u najnovijem izvještaju, toliki broj radnih mjesta bi podstakao razvoj, popravio položaj žena i spriječio nemire.

Više od 175 miliona novih radnih mjesta, ili oko milion mjesečno, potrebno je u regionu istočne Azije i Pacifika, kao i u južnoj Aziji. Broj zaposlenih u podsaharskoj Africi treba da bude uvećan za oko 50 odsto, odnosno za 2,7 odsto godišnje, navodi banka.

"Međutim, u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji, čija stanovništva stare, u istom periodu će biti potrebno svega 2,4 miliona novih radnih mjesta", navodi Svjetska banka.

Smanjenje broja stanovnika predstavlja problem u brojnim zemljama, upozorava banka.

U Bugarskoj je broj stanovnika između 1990. i 2010. smanjen za 15 odsto, a predviđa se da će ta zemlja do 2050. imati 40 odsto manje stanovnika u odnosu na vrhunac iz sredine 1980-ih. Druge istočnoevropske zemlje, poput BiH, Moldavije, Rumunije i Ukrajine, kreću se sličnom putanjom.

Povećanje produktivnosti veoma je važno za očuvanje životnog standarda u zemljama sa starijim stanovništvom i manjim brojem radno sposobnih ljudi.

U brojnim državama istočne Evrope, ako ne dođe do rasta produktivnosti, pad životnog standarda ugroziće grupe stanovništva kojima najviše prijeti siromaštvo.

Razlog za zabrinutost je i sve veća nezaposlenost među mladima, napominje se u izvještaju.

Nedavni nemiri u arapskom svijetu i južnoj Evropi ukazali su na nezadovoljstvo mladih obrazovanih ljudi slabom ponudom poslova i lošim uslovima rada.

Mala preduzeća

SB napominje da mala preduzeća i samozapošljavanje igraju važnu ulogu u kreiranju radnih mjesta, čak i u zemljama sa visokim i srednjim primanjima. Uloga malih kompanija posebno je značajna u uslužnom sektoru. Čak i u zemljama istočne Evrope, gdje je privatni sektor tek dvije decenije star, mikropreduzeća su izvor deset do 20 odsto zaposlenosti u prerađivačkom sektoru i 30 do 50 odsto zaposlenosti u uslužnom, navodi Svjetska banka.