Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
ekonomija

Foto: Pixabay

17.01.2025 |

Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvor: Akta.ba

IZVJEŠTAJ SVJETSKE BANKE

Globalna ekonomija se stabilizira, ali pred zemljama u razvoju težak je period

Prvu četvrtinu 21. stoljeća završit će s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine.

Prema projekcijama iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke Global Economic Prospects (Globalni ekonomski izgledi), zemlje u razvoju – zaslužne za 60 posto globalnog rasta – prvu četvrtinu 21. stoljeća završit će s najslabijim dugoročnim izgledima za rast od 2000. godine. Iako će se globalna ekonomija stabilizirati u sljedeće dvije godine, očekuje se da će zemlje u razvoju sporije dostizati nivoe dohotka naprednih ekonomija.

Očekuje se da će se globalna ekonomija 2025. i 2026. povećati za 2,7 posto, istom dinamikom kao i 2024, jer će se inflacija i kamatne stope postepeno smanjivati. Također se očekuje da će u sljedeće dvije godine rast zemalja u razvoju biti stabilan na oko 4 posto. Međutim, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije te ne bi bio dovoljan za poticanje napretka potrebnog za ublažavanje siromaštva i postizanje širih razvojnih ciljeva.

Ova analiza Svjetske banke prva je njezina sistematska ocjena uspješnosti zemalja u razvoju u prvoj četvrtini 21. stoljeća. Pokazala je da su u prvoj deceniji zemlje u razvoju rasle najbrže od 1970-ih. Međutim, napredak se postepeno smanjivao nakon globalne finansijske krize 2008–2009. Posustala je i globalna ekonomska integracija: prilivi direktnih stranih investicija u zemlje u razvoju, izraženi kao udio BDP-a, otprilike su se prepolovili u odnosu na početak 2000-ih. Nova ograničenja svjetske trgovine u 2024. upeterostručila su se u odnosu na prosjek iz perioda 2010–2019. Stoga se cjelokupni ekonomski rast sa 5,9 posto 2000-ih smanjio na 5,1 posto 2010-ih i 3,5 posto 2020-ih. Izuzev Kine i Indije, prosječne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. za pola postotnog boda su niže od rasta u bogatim ekonomijama, čime se povećava jaz između bogatih i siromašnih.

"Zemljama u razvoju sljedećih 25 godina bit će teže nego posljednjih 25", rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. "Izgubila se većina nekadašnjih pokretača njihova rasta. Njih su zamijenili ogromni izazovi: visoki nivoi duga, slab rast investicija i produktivnosti te sve veći troškovi klimatskih promjena. Sljedećih godina zemlje u razvoju trebat će usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnje reforme, kako bi ubrzale privatne investicije, produbile trgovinske odnose i promicale učinkovitije korištenje kapitala, talenta i energije."

Zemlje u razvoju važnije su za globalnu ekonomiju danas nego što su bile početkom stoljeća. One su 2000. godine činile 25 posto a danas otprilike 45 posto globalnog BDP-a. Povećala se i njihova međusobna zavisnost: više od 40 posto njihove robe izvozi se u druge zemlje u razvoju, dvostruko više nego 2000. Zemlje u razvoju postale su i važan izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomoći drugim zemljama u razvoju: u periodu od 2019. do 2023. na njih se odnosilo 40 posto doznaka u svijetu, što je rast s 30 posto u prvoj deceniji ovog stoljeća.

Zato ove zemlje danas imaju veći utjecaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Na primjer, rast BDP-a od 1 postotnog boda u tri najveće zemlje u razvoju – Kini, Indiji i Brazilu – nakon tri godine obično dovodi do kumulativnog povećanja BDP-a od gotovo 2 posto u drugim zemljama u razvoju. Međutim, taj je učinak tek upola manji od učinka rasta u tri najveće ekonomije: Sjedinjenim Američkim Državama, eurozoni i Japanu. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je čvrsto vezano za rast u ove tri napredne ekonomije.

"U svijetu neizvjesne politike i trgovinske napetosti, zemljama u razvoju trebat će odvažne i sveobuhvatne javne politike kako bi iskoristile neiskorištene prilike za prekograničnu saradnju", rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i direktor Grupe za ekonomske izglede. "Dobar početak bila bi uspostava strateških trgovinskih i investicijskih partnerstava s brzorastućim tržištima drugih zemalja u razvoju. Modernizacija saobraćajne infrastrukture i standardizacija carinskih procedura ključni su koraci za smanjenje nepotrebnih troškova i poticanje učinkovitije trgovine. Stabilne makroekonomske politike u zemlji učvrstit će njezinu sposobnost nošenja s neizvjesnostima u svijetu."

U izvještaju se napominje da bi se u sljedeće dvije godine zemlje u razvoju mogle suočiti s ozbiljnim izazovima. Velika politička neizvjesnost u svijetu mogla bi oslabiti povjerenje investitora i ograničiti finansijske tokove. Globalni rast mogao bi se smanjiti zbog sve većih trgovinskih napetosti. Kontinuirana inflacija mogla bi odgoditi očekivana smanjenja kamatnih stopa. Međutim, globalna ekonomija mogla bi biti i bolja od očekivanja, naročito ako njezini najveći pokretači, Sjedinjenje Američke Države i Kina, uspiju ubrzati svoje ekonomije. U Kini bi se potražnja mogla povećati dodatnim poticajnim mjerama. U Sjedinjenim Američkim Državama snažna potrošnja domaćinstava mogla bi dovesti do neočekivano velikog rasta, što bi pozitivno utjecalo na zemlje u razvoju.

U izvještaju se tvrdi da uprkos ovim izazovima zemlje u razvoju na različite načine mogu poboljšati svoje izglede za rast. Neke izazove, pomoću pravih politika, čak mogu pretvoriti u ozbiljne prilike. Razvojem potrebne infrastrukture, ubrzavanjem klimatske tranzicije i poboljšanjem ljudskog kapitala mogu se povećati izgledi za rast te se može doprinijeti postizanju klimatskih i razvojnih ciljeva. U međuvremenu bi, uz podršku multilateralnih institucija, sve zemlje trebale sarađivati u boljem upravljanju globalnom trgovinom.

ekonomski pokazatelji globalni ekonomski pogledi Svjetska banka

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

The World Bank Washington

1818 H Street 20433 Washington

POVEZANE VIJESTI

BHRT

Energenti poskupljuju 32 posto: Ekonomisti upozoravaju na novu inflaciju u BiH

BHRT

12.11.2026

|PROGNOZE SVJETSKE BANKE I UPOZORENJA EKONOMISTA

Energenti poskupljuju 32 posto: Ekonomisti upozoravaju na novu inflaciju u BiH

BANKA

Svjetska banka upozorava: Dug zemalja u razvoju rekordnih 9,4 triliona dolara

BANKA

06.11.2026

|IZVJEŠTAJ

Svjetska banka upozorava: Dug zemalja u razvoju rekordnih 9,4 triliona dolara

Ilustracija

Svjetska banka upozorava: Slijedi snažan rast cijena energenata i hrane

Ilustracija

29.10.2026

|ENERGENTI SKUPLJI ZA ČAK 32 POSTO

Svjetska banka upozorava: Slijedi snažan rast cijena energenata i hrane

svjetska banka

Zapadni Balkan očekuje ubrzanje rasta, niži troškovi trgovine ključni za veću zaposlenost

svjetska banka

27.10.2026

|SVJETSKA BANKA

Zapadni Balkan očekuje ubrzanje rasta, niži troškovi trgovine ključni za veću zaposlenost

Vlada FBiH

Vlada FBiH planira projekte vrijedne 20,7 milijardi KM bez osiguranih izvora finansiranja

Vlada FBiH

21.10.2026

|PROGRAM JAVNIH INVESTICIJA 2027-2029.

Vlada FBiH planira projekte vrijedne 20,7 milijardi KM bez osiguranih izvora finansiranja

DRITON

Balkan samit u Prištini: Više od 110 projekata vrijednih preko 15 milijardi eura

DRITON

15.10.2026

|19. I 20. OKTOBRA

Balkan samit u Prištini: Više od 110 projekata vrijednih preko 15 milijardi eura

rudari

Završene administrativne procedure: Rudarima RMU Zenica stižu četiri plate

rudari

29.09.2026

|ČEKA SE TRANSFER NOVCA

Završene administrativne procedure: Rudarima RMU Zenica stižu četiri plate

rudari

Rudarima Zenice uskoro isplata dugovanja, otvara se račun za sredstva Svjetske banke

rudari

23.09.2026

|DUGOVANJA PREMA RUDARIMA

Rudarima Zenice uskoro isplata dugovanja, otvara se račun za sredstva Svjetske banke

ceste

Milioni stižu na magistralne ceste u FBiH: Poznato šta donosi veliki projekat FRAME

ceste

26.08.2026

|VELIKI INVESTICIONI CIKLUS

Milioni stižu na magistralne ceste u FBiH: Poznato šta donosi veliki projekat FRAME

svjetska banka

Svjetska banka će do 2031. obustaviti kreditiranje Kine

svjetska banka

01.07.2026

|NOVA FAZA ODNOSA

Svjetska banka će do 2031. obustaviti kreditiranje Kine

skobic

BiH pred sivom listom, Škobić za propuste krivi Svjetsku banku

skobic

17.06.2026

|"NAPUSTILI SU PROJEKAT"

BiH pred sivom listom, Škobić za propuste krivi Svjetsku banku

inflacija

Globalna ekonomija pod pritiskom: Svjetska banka predviđa slabiji rast u 2026. godini

inflacija

12.06.2026

|EKONOMSKA NESTABILNOST

Globalna ekonomija pod pritiskom: Svjetska banka predviđa slabiji rast u 2026. godini

law

Istraživanje pokazalo veliko nezadovoljstvo građana BiH radom pravosuđa

law

13.05.2026

|KORUPCIJA U PRAVOSUĐU

Istraživanje pokazalo veliko nezadovoljstvo građana BiH radom pravosuđa

svjetska banka

Ekonomski rast Zapadnog Balkana usporava

svjetska banka

29.04.2026

|SVJETSKA BANKA

Ekonomski rast Zapadnog Balkana usporava

Rakete

Rast vojnih budžeta i sukoba pojačava inflaciju i pritisak na javne finansije

Rakete

10.04.2026

|RASTE GLOBALNA POTROŠNJA ORUŽJA

Rast vojnih budžeta i sukoba pojačava inflaciju i pritisak na javne finansije

prodavnica

Novi skok cijena hrane: Zabilježeno najveće poskupljenje od septembra 2025.

prodavnica

03.04.2026

|RAST U SVIM KATEGORIJAMA

Novi skok cijena hrane: Zabilježeno najveće poskupljenje od septembra 2025.

PP

Prema mapi kupovne moći, BiH među najslabijima u Europi po standardu

PP

03.04.2026

|BALKAN ZNATNO ZAOSTAJE

Prema mapi kupovne moći, BiH među najslabijima u Europi po standardu

ŽRS

Otkazan štrajk u Željeznicama RS nakon uplate doprinosa za januarsku platu

ŽRS

12.03.2026

|RADNICI I SINDIKATI

Otkazan štrajk u Željeznicama RS nakon uplate doprinosa za januarsku platu