Strani radnici čine 0,7 % zaposlenih u BiH u 2024.

Prema podacima iz Godišnjeg izvješća i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje.

U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586.

Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca.

Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene.

Prema državama podrijetla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.

Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu.

Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine.

Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %.

Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024.

U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu.

Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.

Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada.

Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji.

Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.

Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.

Tablica 1. Pregled godišnjih kvota od 2020. do 2025. godine / promjene

GODINA	BOSNA I HERCEGOVINA	FEDERACIJA BIH	REPUBLIKA SRPSKA	BRČKO DISTRIKT BIH
2020.	1.560	880	600	80
2021.	1.340	660	600	80
2022.	3.340	1.850	1.400	90
2023.	3.995	2.435	1.400	160
2024.	6.073	4.295	1.400	378
2025.	7.229	4.490	2.000	739
PROMJENE (+/-)
2021/2020	-14%	-25%	0%	0%
2022/2021	149%	180%	133%	13%
2023/2022	20%	32%	0%	78%
2024/2023	52%	76%	0%	136%
2025/2024	19%	5%	43%	96%

Infografika/Akta.ba