
Foto: Pixabay
26.12.2025 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: AutoBlog
Sigurnosni i ekološki propisi EU povećavaju troškove proizvodnje, zbog čega rastu cijene novih automobila, uključujući i modele nižih klasa.
Većina proizvođača zadovoljna je odlukom Evrope da produži životni vijek motora s unutrašnjim sagorijevanjem, odgađajući zabranu prodaje novih automobila s konvencionalnim pogonom.
Brendovi traže više vremena za prelazak na potpunu elektrifikaciju, tvrdeći da na taj način štite potrošače, koji će, međutim, ponovo biti na gubitku.
Vlasti u Briselu možda jesu odgodile zabranu prodaje novih automobila s klasičnim motorima, ali ostaju posvećene ideji da ih direktno učine još skupljim i neće čekati 2035. godinu.
Povećanje cijena dogodit će se već u narednim mjesecima, a utjecat će kako na automobile s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, tako i na električna vozila.
Zbog novih propisa koji stupaju na snagu, većina proizvođača morat će podići cijene novih automobila, a očekuje se da će one porasti za više od 2.000 eura. To će pogoditi čak i modele iz najnižih klasa, poput, na primjer, Dacije Sandero ili Fiata Grande Panda.
Prvi "udar" već od 7. jula
Prva mjera s kojom se automobilske kompanije suočavaju jesu strogi zahtjevi općih pravila o sigurnosti.
Ona stupaju na snagu 7. jula, tako da će svi automobili s prvom registracijom, ne samo oni koji se kao novi pojave na ulicama nakon tog datuma, već i oni koji su već u prodaji, morati imati crnu kutiju za snimanje podataka o nesrećama, inteligentni limitator brzine (ISA) te snažnije senzore i kamere za tri sistema asistencije vozaču.
Riječ je o sistemu za pomoć pri kočenju u hitnim situacijama, koji ide ruku pod ruku s funkcijom prepoznavanja pješaka i biciklista, zatim o neprekidnom praćenju vozača te upozorenju na nenamjerno napuštanje saobraćajne trake kod vozila s hidrauličnim servo-upravljačem.
Osim ovih mjera, postoji još jedna o kojoj se do sada manje govorilo, proširena zona zaštite od udara u glavu pješaka, što zapravo podrazumijeva izmjene na strukturnom nivou vozila.
Brendovi znaju da su primorani podići cijene, ali istovremeno moraju biti oprezni kako ne bi izgubili prodaju, iako je neizbježno da će se troškovi proizvodnje povećati između 1.000 i 2.500 eura po automobilu.
U ovom slučaju riječ je o približno 10 posto poskupljenja zbog sigurnosnih mjera, što će imati posljedice i za manje modele A i B segmenta.
Potpuni nestanak iz ponude malo je vjerovatan, prije će doći do ukidanja pojedinih nivoa opreme, što znači da će se najmanji i najjeftiniji modeli na tržištu nuditi u samo jednoj verziji.
Veliki problem za modele s dizelskim motorima
Proizvođači obično čekaju što je duže moguće da instaliraju ove sisteme, pa neki pokušavaju rasprodati automobile proizvedene bez njih. Ako u tome uspiju do kraja godine, to će im koristiti i za statistiku prodaje, zbog čega je logično da se takvi modeli trenutno nude uz značajne popuste.
Situacija će se dodatno zakomplikovati stupanjem na snagu novog standarda Euro 7, koji će se najprije odnositi na sve nove putničke automobile, a godinu dana kasnije i na sve nove registracije u Evropi.
Posebno će biti pogođeni dizelski motori, kod kojih će proizvođači morati garantovati minimalni radni vijek sistema za naknadnu obradu izduvnih gasova, sistema za pročišćavanje (SCR) i filtera čestica (DPF) od najmanje 160.000 kilometara ili osam godina.
Dogovoreno je i da novi automobili moraju sadržavati najmanje 25 posto reciklirane plastike. Taj cilj mora se ostvariti u roku od deset godina.
Prije nego što se dostigne nivo od jedne četvrtine, udio reciklirane plastike u narednih šest godina mora porasti na 15 posto.
Nažalost, kao što je već navedeno, ova mjera negativno će utjecati na troškove proizvodnje, a kada troškovi rastu, rastu i prodajne cijene.
Reciklirana plastika skuplja je od standardne jer podrazumijeva čitav niz dodatnih troškova povezanih s prikupljanjem, sortiranjem i obradom, prenosi "AutoBlog".
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.