Iza euforije s Londonske berze: RS će plaćati 31 milion eura kamata godišnje

Republika Srpska emitovala je eurobveznice na Londonskoj berzi u iznosu od 500 miliona eura uz kamatnu stopu od 6,25%, sa rokom dospijeća u aprilu 2031. godine. Vladajuća garnitura ovo je dočekala kao pobjedu.

Ipak, iza tog optimističnog narativa ostaje pitanje koje se rjeđe čuje je koliko taj "uspjeh" zapravo košta.

Politička slika trijumfa

Za Anu Trišić Babić dileme nema. "Uspjeh koji je postigla Republika Srpska prodajom obveznica na Londonskoj berzi veliki je kao kuća", poručila je bivša v.d. predsjednica, uvjerena da je interes investitora najbolji odgovor na tvrdnje o finansijskoj nestabilnosti entiteta.

U istom tonu govori i Staša Košarac. "Opozicija i političko Sarajevo mogu nastaviti da lažu. Uzalud", napisao je zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput dodatno učvršćuje takav narativ, ocjenjujući da je ovo "značajan finansijski uspjeh i potvrda stabilnosti domaćeg sistema" te naglašavajući da je interes investitora bio višestruko veći od ponuđenog iznosa.

Milorad Dodik cijeli proces opisuje kao unaprijed planiran i nužan. "U emisiju evroobveznica ušli smo hrabro. To je finale onoga što smo planirali krajem prošle godine", naveo je Dodik, dodajući da je cilj bio pokriti obaveze eksternim zaduživanjem kako se ne bi opteretile domaće banke. "Bilo je zainteresovanih oko milijardu i 100 miliona, a mi smo emitovali 500 miliona eura", istakao je.

Šta broj zapravo znači

Ono što niko od zvaničnika nije rekao na glas jeste konkretna cijena tog "međunarodnog kredibiliteta".

Kamatna stopa od 6,25% na 500 miliona eura iznosi tačno 31,25 miliona eura godišnje. Podijeljeno na 365 dana je nešto više od 85.000 eura dnevno, ili oko 170.000 KM koje iz budžeta odlaze svakoga dana, nedjelja i praznicima, samo na ime kamata. Kroz pet godina koliko traje ovo zaduženje, samo kamate, bez otplate glavnice, dosegnut će gotovo 156 miliona eura.

Trišić Babić je postavila retoričko pitanje: "Ko daje milijardu eura ponuda nekome ko je propao ili bankrotirao?" Odgovor je jednostavan: investitori nisu filantropska udruženja. Novac pozajmljuju isključivo uz kamatu koja odražava procijenjeni rizik. Stopa od 6,25% nije pohvalnica, ona je cijena povjerenja i ona govori koliko tržište zapravo vjeruje u dugoročnu stabilnost RS-a.

Premijer Savo Minić kazao je da će ministarstvo finansija početkom naredne sedmice detaljnije informisati javnost.

Iz izjava zvaničnika ipak je moguće naslutiti kuda ide dio novca. Planirano je pokrivanje budžetskih obaveza, uključujući povećanja plata i socijalnih davanja. Drugim riječima, novo zaduženje neće primarno biti usmjereno u projekte koji donose prihod, već u tekuću potrošnju. Dug ostaje, a izvor za njegovo vraćanje nije nužno stvoren.

U opoziciji druga priča

Za razliku od vlasti i ljudi bliskih vlasti, u opoziciji je druga priča. Oni smatraju da zaduženje prijeti da izazove potpuni finansijski krah Republike Srpske.

Đorđe Milićević, član Predsjedništva SDS-a, rekao je da najveće kreditno zaduženje u istoriji Republike Srpske po stopi od 6,25 posto govori najviše o stanju u kojem se trenutno nalaze finansije. Istakao je i da je ta kamata duplo veća od prosječne kamatne stope po kojoj se zadužuju zemlje u regionu.

"Riječ je o potpuno promašenoj finansijskoj politici koja u srednjoročnom vremenu prijeti da izazove potpuni finansijski krah Republike Srpske. Kako drugačije objasniti činjenicu da se zadužujemo po kamatnoj stopi od 6,25 posto da bi jednim dijelom zaduženja vratili prethodno zaduženje po osnovu emisije obveznica na Londonskoj berzi od 4,75 posto", rekao je Milićević.