Odlazak radne snage: 80 posto bh. stanovništva želi raditi u zemljama Evrope

Deveta regionalna leadership i talent konferencija, DRIVE 2018 između ostaloga, bavila se i temom odlaska radne snage iz BiH.

Da li ostajemo bez radne snage – bila je tema u okviru koje je Nermana  Ajanović, voditeljica odjela projekta, kompanije Kolektiv d.o.o predstavila rezultate istraživanja „Mobilnosti i preferencija radne snage u svijetu“, u kojem se dolazi do zaključka, da ljudi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije skoro pa podjednako odlaze, te da je jasno da ostajemo bez radne snage u određenim industrijama, ali da su one i usko povezane.

Kazala je da ukoliko se ovakav trend odlaska nastavi to bi moglo zaustaviti razvoj cijelih industrija i prenjeti se na druge inudstrije.

"Znamo da problemi postoje u sektoru građevinarstva, prodaje i ugostiteljstva isti problem je i u IT sektoru, nemamo stručnjaka, ali ne iz razloga što odlaze u druge zemlje već iz razloga jer ih ne stvaramo. Problem je prisutan i u sektoru distribucije i skladištenja. Ovoj problematici se se treba posvetiti prvenstveno kroz školstvo i rano obrazovanje", kazala je Ajanović.

Rezultati koje je prezentirakla su pokazali da je ponuda poslova u regionu u protekle tri godine u porastu, a najviše u prvoj polovini 2018. godine kada je u BiH ponuda poslova porasla za 24 posto u odnosu na isti period prošle godine, u Hrvatskoj za 37 posto a u Srbiji za 35 posto.

Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima u BiH, za peroiod 2016. godine, najtraženija su bila zanimanja u kategorijama prodaje, IT i ugostiteljstva. U 2017 godini na prvom mjestu je i dalje prodaja, drugo mjesto zauzima ugostiteljstvo i proizvodnja a u 2018. godini na trećem mjestu se našlo građevinarstvo, prva mjesta se nisu mjenjala.

Ajanović se dotakla i pitanja zbog čega ljudi odlaze, koje poslove konkretno traže i u kojim zemljama.

Rezultati ponude poslova za rad u inostranstvu, u prvoj polovini 2018. godine kazuju da je u broj oglašenih poslova u BiH porastao za 38 posto, udio ukupnih oglasa ovog tipa je devet posto. Kada je riječ o Srbiji broj poslova u inostranstvu je porastao za čak 82 posto a udio tri posto, u Hrvatskoj porast iznosi 11 posto a ukupan udio dva posto. Ovi trendovi su u Hrvatskoj bili izraženiji prethodni godina u 2017. godini broj poslova u inostranstvu bio je povećan za  43 posto.

Kada se govori o tržištima u kojima se traže određeni kadrovi, Ajanović je na osnovu istraživanja kazala da radnike iz BiH najčešće traže Hrvatska, Slovenija i Njemačka. U Hrvatskoj radnike najčešće traži Njemačka, Slovenija i BiH a u Srbiji Crna Gora, Hrvatska i Slovenija

"Ako bi mogli upratiti gdje je izvor potražnje radne snage, vjerovatno bismo došli do najrazvijenijih zapadno-evropskih zemalja. Zbog toga što ljudi odlaze iz Hrvatske, Slovenije u druge razvijenije zemlje njihovi poslodavci su primorani radnu snagu tražiti u zemljama iz susjedstva. Pritom, mnogi ljudi koji odlaze na rad npr. u Hrvatsku, nemaju krajnji cilj tamo i ostati. Tako na kraju dolazimo do zaključka da najviše pate one zemlje koje su najmanje razvijene", kazala je Ajanović.

Kao najtraženije kategorije zanimanja, za rad u inostranstvu, u BiH se navodi građevinarstvo, ugostiteljstvo i proizvodnja, u Srbiji je to elektrotehnika i mašinstvo, proizvodnja i građevinarstvo. U Hrvatskoj najtraženije kategorije zanimanja su prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo.

Na listi najtraženijih zanimanja prvo mjesto zauzima građevinski radnik, zatim konobar, vozač, električar i na kraju radnik u proizvodnji.

"Podaci istraživanja pokazuju da je 80 posto ljudi iz BiH spremno prihvatiti posao u inostranstvu, što je u odnosu na 57 posto interesa ljudi iz svijeta, dosta više. Rezultati iz 2018. godine kada je sprovedeno ovo istraživanje pokazuju, u odnosu na 2014. godinu kada je rađeno prethodno istraživanje, rezultati su u padu za sedam posto. U 12 od 50 najvećih zemalja svijeta taj interes je također pao, a među njima je i Kina", kazala je Ajanović.

Analiza je pokazala da 67 posto digitalnih stručnjaka je spremno prihvatiti posao u inostranstvu i to je više od 10 posto svjetskog prosjeka a 57 radnika u proizvodnji i uslugama što je 10 posto manje od svjetkog prosjeka, upravo tamo gdje se vidi da postoji najveća potražnja za radnicima kako u BiH tako i u zemljama regiona ali i u svijetu, tu su zapravo ljudi najmanje spremni za preseljenje.

Bosanci i Hercegovci najviše žele raditi u razvijenim zemljama Evrope, a kao pet najatraktivnijh navode Njemačku, Švedsku, Švicarsku, Austriju i Norvešku.

Svjetska populacija želi raditi u Americi, Kanadi, Njemačkoj i Australij.

Kao razloge prihvata posla u inostranstvu naši ljudi navode bolji životni standard, ekonomsku nesigurnosti zemlje u kojoj žive i zbog bolje plate, dok su razlozi ljudi u svijetu jačanje profesionalnog iskustva, bolje karijerne prilike i sticanje novog radnog iskustva.

"Ovdje se jasno vidi da su za nas bitnji lični razlozi koji su na neki način uvjetovani situacijom u zemlji dok su za svjetsku populaciju bitniji neki profesionalni razlozi. Svi koji traže posao slažu se u jednom da žele imati dobar odnos sa kolegama, poslodavcem i sl. Razlika se vidi u tome što je za nas važna sigurnost zadržavanja posla, dok je za svjetsku populaciju to balans privatnog i poslovnog", rekla je Ajanović.

Na pitanje šta možemo učiniti – Ajanović je kazala da treba da ostanemo smireni i počnemo raditi na tome da nešto činimo. Treba planirati potrebe za radnom snagom, raditi na organizacijskoj kulturi, biti kreativan u regrutaciji i razvoju vještina zaposlenih kao i ulaganju u obuku zaposlenika, samo su neki od razloga koje je Ajanović navela.

I.M.