Koliko nas je pandemija do sada koštala?

Kapital / IZVJEŠTAJI

Koliko nas je pandemija do sada koštala?

14.09.2020. 08:41 / Izvor: Federalna.ba

Izvoz mlijeka, vina i ostalih roba očito je jedan od gorućih problema bh. ekonomije. Viškove bismo trebali plasirati na tržišta zemalja Evropske unije, ali sve to je dodatno zakomplicirala pandemija. Iako je u ovoj godini očekivan ubrzani rast ekonomije, to se nije dogodilo.

Stabilnost i rast ekonomije uveliko ovisi o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, zatim zemalja CEFTA-e. Kako je pandemija uzrokovala pad ekonomskih aktivnosti i usporavanje ekonomija na globalnom nivou, očekivati je da će tokom 2020. godine doći do izražajnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i u BiH.

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u periodu januar-juni 2020. godine iznosio je nešto više od 13 milijardi maraka i smanjen je za 16,96 posto, odnosno, 2,71 milijarda maraka u odnosu na isti period prethodne godine.

- Izvozom iz BiH zaradili smo oko pet milijardi, što je manje je za 15,27 posto u odnosu na prošlu godinu.

- Uvezli smo robu u vrijednosti preko osam milijardi, manje za 17,98 posto.

- Ukupan saldo vanjskootrgovinske razmjene smanjen je za 22 posto, odnosno za nešto više od tri milijarde maraka.

U prvom kvartalu ove godine, kad je u pitanju omjer uvoza i izvoza roba, BiH je ostvarila pomak. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 3,30 posto.

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene odražavaju nepovoljnu sliku razmjene koja je uzrokovana pandemijom koronavirusa, prije svega, smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera: Njemačke, Hrvatske, Srbije, Austrije, Italije te smanjenjem izvoza na sva ostala tržišta osim na tržište Švicarske.

Posljedica smanjenja uvoza u BiH uzrokovana je stagnacijom razmjene u posmatranom periodu, odnosno, smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata u navedenom periodu.

Također, uvoz je smanjen iz gotovo svih glavnih trgovinskih partnera: Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije.

Suficit i dalje ostvarujemo s Njemačkom i Austrijom, a najveći obim razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom i Italijom.

Zabilježen je porast izvoza na tržište Irske, Finske i Portugala, dok je rast uvoza ostvaren iz Finske, Bugarske, Latvije i Estonije. Od ostalih tržišta, najveći obim razmjene ostvarujemo s Turskom i Kinom.

U Izvještaju Svjetske banke se ističe da se prije pandemije koronavirusa očekivalo da će se ekonomski rast BiH ubrzati u 2020. godini, da bi 2021. dostigao četiri posto.

U decembru ćemo moći analizirati jesmo li blizu ili daleko od očekivanja Svjestke banke, te koliko nas je pandemija zaista koštala.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital