Azijska tržišta: Drugi uzastopni pad indeksa

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale drugi dan zaredom, kao i na Wall Streetu, jer ulagači nisu voljni riskirati uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, a nakon poruke Europske središnje banke da u srpnju slijedi povećanje kamatnih stopa.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,6 posto. 

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,4 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,4 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,4 posto.

Rast cijena dionica u Šangaju zahvaljuje se nadi ulagača u nove poticajne gospodarske mjere, nakon što je objavljeno da je inflacija u Kini u svibnju iznosila 2,1 posto na godišnjoj razini, manje nego što se očekivalo.

To otvara prostor središnjoj banci za nove poticajne mjere, za razliku od drugih najvećih svjetskih gospodarstava u kojima zbog visoke inflacije središnje banke moraju zaoštravati monetarnu politiku.

I dok se kineske burze dobro drže, na ostalim su tržištima cijene dionica pale, pa tako prate jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu,

Dow Jones skliznuo je 1,94 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,38, a Nasdaq indeks 2,75 posto.

Najveći pad tih indeksa u proteklih mjesec dana posljedica je nesigurnosti ulagača uoči izvješća o inflaciji u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak i koje bi moglo utjecati na daljnje odluke Feda.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su u svibnju potrošačke cijene porasle 0,7 posto na mjesečnoj razini, brže u odnosu na 0,3-postotni rast u travnju. To bi na godišnjoj razini bio rast od 8,3 posto, isto kao i u travnju.

U fokusu ulagača bit će i temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene energije i hrane. Procjenjuje se da je ta stopa u svibnju porasla 0,5 posto na mjesečnoj i 5,9 posto na godišnjoj razini, dok je u travnju rast iznosio 0,6 posto na mjesečnoj, a 6,2 posto na godišnjoj razini.

Viša inflacija nego što se procjenjuje potaknula bi strahovanja da bi Fed mogao povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekuje.

Kako se inflacija kreće blizu najviših razina u 40 godina, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a moguće i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla uoči izvješća o inflaciji u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,19 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,58 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 134,20 na 134,10 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0630 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0730 dolara.

Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i po prvi put od 2011. godine podići ključne kamatne stope kako bi zauzdala inflaciju, koja se u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

Premda su se takve poruke očekivale, najava mogućeg većeg nego što se očekivalo povećanja kamata u rujnu pritisnulo je tržište kapitala.

Rast gospodarstva eurozone posljednjih se mjeseci usporava zbog visoke inflacije i rata u Ukrajini.

"Svjetska tržišta dionica našla su se pod pritiskom nakon poruka iz ECB-a i povećanja procjena inflacije u eurozoni. A kako cijene nafte i dalje rastu, nije još jasno je li inflacija dosegnula svoj vrhunac. A Fed bi mogao biti agresivniji nego što se mislilo. Financijska su tržišta nervozna”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Cijene su nafte, pak, jutros blago pale jer su ulagače zabrinule vijesti o novim restriktivnim mjerama u pojedinim dijelovima Šangaja i Pekinga zbog ponovnog rasta broja zaraženih covidom-19, što bi moglo oslabiti potražnju za 'crnim zlatom'.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,48 posto, na 122,48 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,47 posto, na 120,95 dolara.