Međunarodno istraživanje otkriva
Svaki treći zaposlenik razmotrio bi preseljenje u inostranstvo zbog boljeg posla
Međunarodno istraživanje otkriva da bi svaki treći zaposlenik razmotrio preseljenje zbog boljeg posla.
Međunarodno istraživanje otkriva da bi svaki treći zaposlenik razmotrio preseljenje zbog boljeg posla. Zaposlenici s većim prihodima i višim nivoima obrazovanja (29%) skloni su više preseljenju, a uglavnom su spremni preseliti se radi posla u vlastitoj struci (55%). Preseljenje s porodicom (60%) i mogućnost financijskog dobitka (60%) glavni su motivatori za rad u inostranstvu. Anketa Alma Career provedena je u 13 istočnoevropskih zemalja gdje je prikupljeno 76.357 odgovora.
Alma Career- tržišni lider u uslugama zapošljavanja proveo je istraživanje u 13 zemalja - Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj Republici, Hrvatskoj, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji - kako bi utvrdio spremnost ljudi da se presele zbog bolje radne prilike. Anketa je provedena putem Paylab-a (Plata.ba u BiH), međunarodne platforme za anketiranje o platama koju je razvila Alma Career.
"Jedna od naših pretpostavki bila je da bi ljudi u nižim prihodovnim skupinama s manje obrazovanja bili najznačajnija skupina zainteresirana za preseljenje u novu zemlju zbog bolje radne prilike. Anketa pokazuje da je zapravo suprotno istinito, što je veće obrazovanje i bolja plata, to su zaposlenici zainteresiraniji za preseljenje u svojoj struci", izjavio je direktor poslovanja Alma Career-a, Vesa-Pekka Kirsi.
Nastavlja komentirati iznenađujuće rezultate: "Čini se da su najobrazovaniji i najplaćeniji zaposlenici spremni na preseljenje, ali ne po svaku cijenu, već su spremni preseliti se samo na relativno kratko razdoblje od nekoliko sedmica ili mjeseci i smatraju važnim povesti svoje porodice sa sobom."
Osobe u kategoriji sa višim prihodima sve su sklonije putovati u inostranstvo u potrazi za radnim prilikama (29%). Što su ispitanici u višoj platnoj grupi, to su spremniji na preseljenje. S druge strane, samo 16% osoba u kategoriji sa nižim prihodima kaže da bi razmotrilo selidbu zbog posla.
Ispitanici sa postdiplomskim studijem nisu spremni prihvatiti niže pozicije
Ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem najotvoreniji su (53%) za razmatranje nižeg položaja u inostranstvu od onoga koji trenutno imaju ako bi se preselili. S druge strane, osobe s postdiplomskim kvalifikacijama - magisterijem (55%) i doktoratom (57%) - pokazuju najmanju vjerojatnost preseljenja zbog nižih položaja u inostranstvu. Stoga se čini da su osobe s nižim nivoima obrazovanja sklonije preseljenju zbog karijernih prilika, ako to znači prihvaćanje niže pozicije nego što imaju u vlastitoj zemlji.
Koji faktori utiču na odluku o preseljenju?
Širom Srednje Evrope, Balkana i regija Baltika i Finske, mogućnost bolje plate je najubjedljiviji razlog za razmatranje zaposlenja u inostranstvu, pri čemu oko 59% do 61% osoba navodi da je to ključni motiv. Drugi najubjedljiviji aspekt je mogućnost dovođenja članova porodice, posebno u regijama Baltika i Finske, gdje je to vitalno za 42% ispitanika. Dok napredak jezika i politički ili ekonomski uslovi imaju manji utjecaj, napredovanje u karijeri i profesionalni razvoj su značajni motivatori. Porodica i mogućnost finansijskog dobitka čini se da su glavni motivatori za ljude koji razmišljaju o radu u inostranstvu. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina pored faktora bolje plate i mogućnosti dovođenja porodice, na trećem mjestu kao odlučujući faktor nalazi se politička i ekonomska situacija u zemlji.
Najveća prepreka za rad u inostranstvu je mogućnost razdvajanja od prijatelja i porodice na duži period. Ispitanici iz Srednje Evrope su najviše zabrinuti zbog ovog problema, pri čemu njih 60% (55% svih ispitanika) smatra ovu prepreku značajnom. Oko petine populacije u ovim područjima vidi jezičke barijere kao otežavajući faktor. Ostali značajni problemi uključuju brige oko diskriminacije na radnom mjestu i anksioznost zbog prilagođavanja na novu sredinu. Iako su zdravstveni i putnički problemi manje česti, ipak doprinose općoj nevoljnosti za traženjem posla u inostranstvu. Ova zapažanja impliciraju da su glavne stvari koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za rad u inostranstvu emocionalne veze i problemi s komunikacijom.
Top destinacije za preseljenje u Evropi
Tri najbolje zemlje za preseljenje u Evropi su Njemačka, Austrija i Švicarska. Zanimljivo je da je Španija bila najpopularnija zemlja za preseljenje među zemljama Baltika. Evo liste tri najpopularnije zemlje za preseljenje među onima koji su voljni preseliti se:
- Bosna i Hercegovina: Njemačka, Austrija i Slovenija
- Bugarska: Njemačka, Španija i Velika Britanija
- Češka Republika: Njemačka, EU i Austrija
- Hrvatska: Austrija, Njemačka i Švicarska
- Estonija: Finska, EU i Španija
- Finska: -- nedovoljno podataka –
- Latvija: Španija, Njemačka i Švedska
- Litvanija: Španija, Njemačka i Norveška
- Sjeverna Makedonija: Njemačka, Švicarska i Slovenija
- Poljska: Njemačka, Španija i SAD
- Srbija: Njemačka, Austrija i SAD
- Slovačka: Austrija, Češka Republika i Njemačka
- Slovenija: Austrija, Njemačka i Švicarska
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ove zemlje već dugo uvoze našu radnu snagu, stoga nema mjesta iznenađenju na listi odabranih zemalja za selidbu.
Preferencije za poslove prilikom rada u inostranstvu
Prema izvještaju, Češka Republika (CZ) i Sjeverna Makedonija (MK) obje su prijavile da je 48% ispitanika otvoreno za bilo koji dostupan posao, što odražava fleksibilan pristup zapošljavanju u inostranstvu. S druge strane, značajan broj od 52% ispitanika u obje ove zemlje izjavio je da bi radije radili isključivo u svojoj struci.
U Bosni i Hercegovini (BA), preferencija za zapošljavanje u specifičnoj struci raste na 61%, pri čemu je 39% voljno razmotriti bilo koji dostupan posao. Slični trendovi mogu se primijetiti i u Slovačkoj (SK) i Srbiji (RS), gdje 63% odnosno 64% ispitanika bira zapošljavanje u svojim trenutnim oblastima.
Estonija (EE) pokazuje 66% preferenciju za profesionalno zapošljavanje, dok Poljska (PL) ima nešto viši postotak od 67%. Bugarska (BG) i Hrvatska (HR) obje izvještavaju o 68% preferenciji za poslove specifične za profesiju, što ukazuje na snažnu želju za kontinuitetom karijere.
S druge strane, Latvija (LV) bilježi povećanje ovog broja na 70%, a Litvanija (LT) još više na 74%, što pokazuje rastući trend prema usklađivanju sa profesijom u izboru poslova u inostranstvu. Finska (FI) prednjači na listi, s značajnih 80% pojedinaca koji radije žele raditi samo u svojoj profesiji, ističući važnost prilika usmjerenih na karijeru za finske radnike koji razmatraju međunarodno preseljenje.
Stanovnici Srbije (RS) najviše su skloni razmatranju niže radne pozicije u odnosu na njihovu trenutnu, sa 59% ispitanika koji kažu "da" kada se posmatra iz perspektive koja je niža od one koju ispitanici imaju u svojoj zemlji. Ovo implicira da je značajan dio ispitanika iz Srbije sklon smanjenju karijerne pokretljivosti kada je potrebno. Nasuprot tome, samo 17% ispitanika u Estoniji (EE) je naznačilo da bi bili skloni takvom prelasku. Ovo sugerira da Estonci mnogo radije zadržavaju ili napreduju u svom trenutnom zaposlenju nego prihvataju manji. Relativno niže postotke u zemljama poput Slovenije (SI) i Finske (FI), koji iznose 33% i 40%, ukazuju na umjereni stepen otvorenosti. S druge strane, zemlje poput Bugarske (BG) i Hrvatske (HR) pokazuju marginalno veću spremnost, odnosno 44% i 46%. Podaci, koji Latviju (LV) pokazuju na 51%, Sjevernu Makedoniju (MK) na 53%, Bosnu i Hercegovinu (BA) i Slovačku (SK) na 55%, ukazuju na postepeni porast otvorenosti kako se krećemo od baltičkih republika prema Balkanu. Neposredno iza, Poljska (PL) ima 57% ispitanika koji su rekli da bi bili otvoreni za razmatranje nižeg posla.
Spremnost za preseljenje radi boljeg posla varira među zemljama
Ljudi u Sjevernoj Makedoniji (28%), Estoniji (27%), Bosni i Hercegovini (26%) su spremniji na preseljenje nego ljudi u Finskoj (20%), Sloveniji (16%) i Poljskoj (17%), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvaniji (12%) i Bugarskoj (11%) je otvoren za preseljenje u inostranstvo u potrazi za zaposlenjem.
Zaključak
Ljudi u višim platnim grupama postaju skloniji putovanju u inostranstvo u potrazi za mogućnostima zaposlenja. Širom Srednje Evrope, Balkana, Baltika i Finske, perspektiva bolje plate je najubjedljiviji razlog za razmatranje zapošljavanja u inostranstvu. Međutim, najveća prepreka za rad u inostranstvu je mogućnost razdvajanja od prijatelja i porodice na duži period. Glavne faktori koje mogu spriječiti ljude da iskoriste zapošljavanje u inostranstvu su emocionalne veze i problemi s komunikacijom. Generalno, pojedinci su više spremni za preseljenje u nekim zemljama nego u drugima (Sjeverna Makedonija 28%, Estonija 27%, Bosna i Hercegovina 26%), dok su ljudi u Finskoj 20%, Sloveniji 16% i Poljskoj 17% manje skloni putovanju.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno u periodu od 1. novembra 2023. do 31. januara 2024. godine u 11 zemalja Alma Career: Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj Republici, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji. Pored toga, podaci su prikupljeni iz Bugarske i Srbije, gdje Alma Career sarađuje s partnerima.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.