Gordana Anđelić Galić, direktorica Gradske galerije Collegium Artisticum - Mostarka sa sarajevskom adresom

Iako izabrana u ožujku, Gordana Anđelić Galić aktivno je svoj rad na mjestu direktorice Gradske galerije Collegium Artisticum u Sarajevu započela tek krajem svibnja. Ona je Mostarka sa sarajevskom adresom.

Rođena je 1949. godine, članica Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine i istaknuta umjetnica. Četiri će godine obnašati dužnost direktorice galerije Collegium Artisticum. Kaže da taj novi zadatak vidi kao nastavak umjetničkog rada, a iako je naslijedila brojne probleme, najavljuje i oživljavanje Kluba Collegium Artisticum kao i izložbe umjetnika koji do sada nisu imali priliku prezentirati svoj rad. Za 2013. godinu već se radi na planovima za izložbu arhitekta Zlatka Ugljena, a do tada će, kaže Anđelić Galić, osoblje galerije, usprkos manjku kadra i problemima s izložbenim prostorom, nastojati ostvariti usvojeni program kao i predstaviti mlađu generaciju bh. umjetnika te umjetnike iz BiH koji žive i rade u inozemstvu. O svemu tome nova direktorica galerije Collegium Artisticum govori u razgovoru za Dnevni list.

U funkciji direktorice ste od ožujka. Kako ste zadovoljni radom galerije do sada i što možemo očekivati u idućem razdoblju?

- Galerija Collegium Artisticum je jedina prava živuća galerija u Sarajevu. Kao što sami znate, kulturne institucije koje su temelj države gase se jedna za drugom ili im prijeti opasnost da se ugase ako država nešto ne poduzme i ne riješi njihov status. Naš status u ovom smislu nije ugrožen, ali smo kao i cijela država, a posebno kultura, financijski ugroženi, odnosno u najmanjoj mjeri onemogućeni provoditi neke programe koje bismo inače provodili. Što se tiče rada galerije, činimo sve da se program koji je za ovu godinu usvojen nesmetano odvija i pokušavamo dodati nova događanja kako bi se dodatno oživio rad galerije. Osim ovih redovitih aktivnosti, programskih izložbi, odlučili smo pokrenuti potpuno novi projekt, aktivirati Klub galerije s programom koji se zove ART/BITRAŽA. Ovim projektom želimo oživjeti Klub Collegium Artisticum koji je od osnivanja galerije uvijek bio mjesto susreta umjetnika, kritike i svih onih koje vole umjetnost, a koji je posljednjih godina zbog situacije kakva jest pomalo počeo zamirati. Najveću šansu da on opet oživi vidimo u tome da ponovno pokušamo privući one koji su i ranije dolazili u klub, ali da na ovo naviknemo i mlade ljude, umjetnike, kritičare. Ovaj bi projekt trebao biti poput debatnog kluba gdje bi se debatiralo o svemu onome što tišti umjetnike i mjesto gdje će se iznositi problemi u umjetnosti.

Od kada ste aktivno preuzeli ulogu ravnateljice, otvorene su dvije izložbe, Danijela Premeca i Alema Korkuta. Tada je naglašeno da je riječ o mladim umjetnicima, odnosno o umjetnicima iz BiH koji stvaraju izvan njezinih granica. Hoćete li nastaviti s ovom težnjom da predstavljate mlađu generaciju bh. umjetnika, ali i one umjetnike koji su u BiH rođeni, ali koji tu danas ne stvaraju?

- Nastavljamo. Moram reći da, nažalost, ono što mi sada zovemo `umjetnici mlađe generacije bh. umjetnika`, već su postali umjetnici srednje generacije, a da se nisu stigli predstaviti na pravi način. Tu vidimo svoju posebnu zadaću - da omogućimo da mladi primijenjeni umjetnici, likovni umjetnici i arhitekti prezentiraju svoj rad, a ako za to ne bude mjesta ili termina u velikom izložbenom prostoru, to ćemo nastojati uraditi u Klubu. S druge strane, želimo predstaviti i umjetnike koji nas predstavljaju u inozemstvu i dobro je da nas tamo predstavljaju, ali ih trebamo na neki način vratiti kući da ne zaborave odakle su došli, ali i pokazati da ni mi njih ne zaboravljamo. Ovo uglavnom planiramo raditi u suradnji s drugim gradskim galerijama iz BiH kao što smo izložbu Alema Korkuta radili s Gradskom galerijom u Bihaću. Tako ćemo se aktivirati i s galerijama u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, odnosno svakom galerijom koja bude imala zanimljive umjetnike. Tu se uvijek podrazumijeva da se zaista mora raditi o kvalitetnim umjetnicima jer program naše galerije podrazumijeva kvalitetu i radimo na tome da to bude željeno mjesto za izlaganje.

Koliko su galerije u BiH, po vašem mišljenju, povezane?

- Jako loše ili, bolje reći, nepovezane. Ne možemo reći da galerija nema, ali nema suradnje između galerija. Mi slabo poznajemo što koja galerija i gdje izlaže. Kada dođe do neke službene veze, razmjene programa, mislim da će to jednostavno, bar na ovoj kulturnoj razini, pomoći da država funkcionira kako treba.

Kako ocjenjujete dosadašnji rad Gradske galerije Collegium Artisticum?

- Rad ove galerije pratim oduvijek. Svi su se moji izlasci završavali ovdje. Svi znamo kakve su se velike i značajne izložbe događale prije rata, ali i nakon rata. Mislim da nije problem galerije, nego do toga što su ljudi koji je vode dovedeni u situaciju da ne mogu ostvariti ono što žele, odnosno da su ograničeni nekim vanjskim čimbenicima. Moram reći da očekujemo veću potporu barem od naših osnivača, što bi bilo najlogičnije da preuzmu odgovornost za ono što su osnovali.

Što mislite koji su najveći izazovi koje će ovaj novi zadatak staviti pred Vas?

- Nezahvalno je odgovoriti bilo što jer je sve tako neizvjesno. Ne znamo, ako govorimo o materijalnim mogućnostima, s čime realno raspolažemo. Nemamo nikakve sigurnosti da ćemo i kolika sredstva moći ostvariti, ali jedino mogu reći da ćemo se potruditi od jeseni napraviti dobar PR i animirati gospodarske i ostale institucije da podrže ovu galeriju. Ovaj ćemo model pokušati bar dijelom primijeniti i na Collegium Artisticum, a nadamo se da ćemo među njima naći i neke sponzore za program ART/BITRAŽA.

Osim financijske strane, ima li Collegium Artisticum, po Vašim ocjenama, dovoljno kadra?

- Nemamo dovoljan broj zaposlenika, a za iduću godinu smo aplicirali za kadrovsko proširenje. Nadam se da ćemo bar djelomično uspjeti u tome. Moram naglasiti da to što se i uz ove uvjete program odvija nesmetano velikim je dijelom zahvaljujući entuzijazmu zaposlenika galerije. Sada imamo četiri zaposlenika, što je premalo i za jednu malu privatnu galeriju, a posebno za galeriju koja ima toliko i međunarodnih projekata. Ova galerija jest gradska i pripada gradu, ali od njezinog osnutka ona ima međunarodne programe i na tome se inzistira.

Izložbeni, ali i uredski prostori galerije prokišnjavaju. Razgovarate li s upravom KSC Skenderija da se ovaj problem riješi prije jeseni, odnosno zime?

- Cijela galerija ima ovaj problem, a spašavaju nas kante koje mi pokušavamo sakriti od javnosti. Međutim, ovo nikako ne treba sakriti od onih koji mogu problem riješiti i onih koji to moraju kao što je KSC Skenderija. Galerija prokišnjava jer su na krovu bespravno sagrađeni objekti. Do sada su pravljeni projekti za rješavanje ovog problema, to je radio bivši direktor galerije, a o ovome planiram razgovarati i ja s direktorom KSC Skenderija da se stanje sanira za sljedeću zimu.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"