Mark Shayler: DOBRO(ta) je novi COOL trend

Na Branding konferenciji koja će biti održana u petak, 31.maja u Sarajevu, jedan od panelista će biti svjetski poznat i priznat savjetnik i stručnjak za inovativno i samoodrživo brendiranje kompanija, Mark Shayler.  

Shyler je završio studij iz oblasti zaštite životne sredine, radio i specijalizirao se na polju uštede troškova i eko-inovacija, ali je umiješanost politike bila presudna da se posveti "svojoj stvari".

Od ranih dana mu je kreativnost bila jača strana a način poimanja svijeta i dešavanja u svijetu su mu na svojevrstan način pomogli u originalnom pristupu poslu kojim se bavi.

Kada je imao tek 9 godina, dok je radio jedan školski projekat o Greenpeace-u i kitovima, pročitao je citat koji ga je jako dojmio i koji će kasnije odrediti njegovo usmjerenje obrazovanja: "Kada se posljednje drvo sruši, posljednja riba pojede, a posljednji otrov bude otrovan, shvatit ćeš da ne možeš da jedeš novac."

Kako je odrastao, bilo mu je sve jasnije da se ljudi obično bave samo negativnim ograničenjima poput ne radi to ili ono, pa se on odlučio interesovati za istraživanje boljeg i kako stvoriti bolje sa što manje resursa.

Skoro dvije decenije, fokusiran je na istraživanje toga kako dizajn može poboljšati stvari uz mješavinu analitičkih i kreativnih vještina i prosto uživa u rješavanju problema i gledanju na stvari iz novog ugla.

Treba početi od djece i fokusirati se na teme u kojima su dobri

Stava je da treba početi od djece, te se fokusirati na teme u kojima su dobri, a ne na predmete koje njihovi roditelji misle da treba da uče te da je ključno obrazovati djecu da gledaju svaki aspekt svog rada i života sa održive perspektive.

"Živimo u čudnom svijetu. Svijetu u kojem imovina brenda/marke vrijedi više od fizičke imovine. Svijetu u kojem vjerujemo korporacijama više nego što vjerujemo vladama." izjavio je svojevremeno.  

U razgovoru za Akta.ba, a pred gostovanje u Sarajevu, sa ovim itekako zanimljivim sagovornikom, osvrnuli smo se na načine poboljšanja poslovanja, njegove načine, lični i korporativni razvoj, tradicionalno poslovanje u paraleli sa današnjicom ali i činjenje dobra kroz biznis i društvenu odgovornost.

Prvih 12 godina života mi provodimo kao "potpuno svoji"

Vi ste poznati kao "poslovni trasformer", najviše zbog Vaše sposobnosti da se bavite pravim poslovnim problemima kako bi kompanije učinili uspješnijim. Iz Vašeg iskustva, koja je to najzapostavljenija stvar koju poduzetnici zaboravljaju da urade, ili čak ne smatraju bitnom pri izradi ali i realizacije njihovih poslovnih planova?

- Najveća zamka prilikom pokretanja nečeg novog je mišljenje da će svako htjeti vaš proizvod ili uslugu samo zato što vi to želite. Postoji velika potreba za ponovnim testiranjem, testiranjem i testiranjem. Ne mislim na testitanje proizvoda - mislim na test za želju. Ko to želi? Zašto? Koliko će oni platiti? Razgovarajte sa ljudima koji su drugačiji od vas, inače ćete dobiti ista mišljenja i poglede iznova i iznova.

Buntovnost je podcijenjena linija karaktera. Danas i društvo kao i poslovni svijet imaju tendenciju da guše buntovnost i kreativnost, jer ono što je već poznato i prihvaćeno pravi manju buku. Vi svakako predstavljate buntovni stav i promovirate provokativne ideje. Da li je provokativna ideja više uspješna i korisnija za vlasnike biznisa, kao i za razvoj samog tržišta, i da li je za smislenost i uspjeh potreban i provokativan karakter vlasnika biznisa?

- Prvih 12 godina života mi provodimo kao „potpuno svoji“. Prihvatamo naše idiosinkrazije( preosjetljivosti)i slabosti i živimo otvoren i pošten život. Potom shvatamo da trebamo biti uniformniji i korak po korak potiskivati svoju „čudnost“, sve dok ne budemo gledali/posmatrali i mislili kao svi ostali. Stoga ne čudi što su često ideje koje smo smislili za biznis iste kao i ideje svih drugih. Inovativno razmišljanje pokušava da promijeni tempo ili pravac onoga što radite. Ali, važno je upamtiti da biti inovativan ili buntovan bez svrhe nije dovoljno dobar temelj. Sa moći dolazi i odgovornost.

Raznolikost čini sve jačim

Lični razvoj, originalnost i brendiranje su jednako važni kao i poslovni razvoj i brendiranje biznisa. Koji su, po Vašem mišljenju, ključni koraci koje treba pratiti / sprovesti kako bi se postigli najbolji mogući rezultati lično ali i kroz poslovnu agendu?

- Najuspješnije kompanije na planeti su one sa najvećom raznolikošću. Raznolikost čini sve jačim. Da, mislim na rasu i kulturu, mislim i na spol i seksualnost, mislim na invaliditet i background ličnosti. Prije svega mislim na različitost mišljenja. Dakle, ako vaš posao izgleda i misli kao vi onda morate pronaći drugačije ljude da rade sa vama i za vas. Onda morate da utvrdite za šta se zalažete vi i vaš biznis. Koji je vaš Zašto? princip. Potrošač, konzument se mijenja i želi se uskladiti s kompanijama koje vjeruju u ono što on vjeruje. Kompanije sada moraju da se zalažu za nešto veće od novca. Svijet se promijenio. Onda morate da razvijete brend koji ima pravu autentičnost. Način na koji to radite je kroz stvarne priče. Ne mislim na izmišljene priče, mislim na stvarne priče koje stvaraju malo ljepilo između brenda i kupca.

Šta je pogrešno u opštim pretpostavkama poslovnog uspjeha danas i koliko „prihvaćeni i tradicionalni obrasci“ vođenja biznisa utiču pozitivno / negativno na sveobuhvatnu poslovnu težnju uglavnom mladih ljudi koji imaju potencijal i ideje koje mogu biti uspješne?

- Poslovni svijet se mijenja brže nego ikada. Danas je najsporiji tehnološki dan koji ćemo ikada iskusiti. Klijent se mijenja i želi da se uskladi sa brendovima koji imaju svrhu. Trgovina na malo se mijenja i nikada se neće vratiti na stare načine. Stoga, nove ideje će postati valuta poslovanja. Ključni izazovi s kojima se suočavamo su kako zarađivati ​​više novca prodajom manje „stvari“ i kako privuči i zadržati najbolje talente na svijetu. Ovo posljednje je ogromno pitanje jer postoje zaista uzbudljive mogućnosti širom svijeta. Kompanije treba da budu uznemirujuće i uzbudljivije ne samo zato što moraju da nadmaše opoziciju, već i zato što moraju da privuku velike ljude. Da bi privukli najbolje mlade talente, biznis mora da ima svoje mišljenje, mora da se zalaže za nešto.

Uzimajući u obzir zemlje širom svijeta, s Vaše tačke gledišta, koliko poslovni odnos odstupa od zemlje do zemlje i koje su njihove slične i zajedničke tačke u načinu poslovanja?

- Svaka zemlja doživljava isti nivo promjena. Biznisi širom svijeta sada posvećuju vrijeme kako bi preispitali i razumjeli kako se njihova tržišta mijenjaju. Dakle, poslovanje u svakoj zemlji je u panici. Neke zemlje su bolje pozicionirane da odgovore na poslovne izazove koje svjedočimo. Zemlje na starinskim temeljima osnivanja su upravo one sa najmanjom opremljenošću jer one imaju najdublje ugrađene poslovne sisteme i ljude koji imaju najdublje ukorenjene načine razmišljanja. Energične zemlje su one na Dalekom istoku, u Istočnoj Evropi, Africi i Indiji i imaju najveći potencijal. Samo treba da vjeruju u sebe.

Strah od uzurpacije od strane "novog kolačića u firmi"

U BiH, mnogi mladi ljudi imaju sjajne ideje, ali samo mali broj tih ideja postane uspješan start-up i biznis. Iz Vaše ekspertize, kao "konsultanta za ideje", koji je glavni razlog za taj "defaultni trend" ideja koje imaju veliki potencijal, ali na kraju ostanu nerealizovane u stvarnosti?

- Glavna pitanja ovdje su strah i prilika. Strah je višeslojan. Postoji strah od neuspjeha, postoji strah od “rizika”, strah od pravljenja budale od sebe, a za neke postoji i strah od uspjeha (čudno, ali ne tako rijetko kao što mislite). Najveći strah je kada već uspostavljeni biznis uvodi nove ideje ili ima člana tima koji je istinski inovativan. Često se u takvoj situaciji kompanija ili menadžer plaši moći ove osobe, bojeći se da će ta osoba nadmašiti menadžera, da će se izdići iznad posla. Ovaj strah je veći i češći nego što mislite. Strah od uzurpacije od strane "novog kolačića u firmi" je jedan od razloga što mnoge ideje jednostavno ne uspijevaju.

Ono što je pohvalno kod Vas je činjenica da Vi, kao i svako razumno ljudsko biće, vidite novac kao posljedicu uspješnog poslovanja, biznisa koji ne postoji da bi ostvarivao ekonomsku dobit već i "civilizacijsku dobit". Kako možemo "hakovati uticaj" kroz naše poslovanje čineći ga mnogo većim od novčane dobiti?

- Ovo je sjajno pitanje. Novac je važan. Ako ne ostvarujete profit onda niste biznis. Ali profit je posljedica vođenja velikog biznisa. Kompanije sa jasnom i uvjerljivom svrhom nadmašuju one bez svrhe. Porast broja potrošača kojima je svrha kompanije presudna je stvarna stvar i prema istraživanju Edelmana ( globalne komunikacijske firme koja organizacijama razvija, promovira i štiti ugled i brend ) iz 2018 godine, čak 50% potrošača se opisuje kao potrošač koji je motiviran uvjerenjem/svrhom. Ta činjenica mijenja sve.

Biti altruista i voditi kompaniju koja je socijalno odgovorna je važno, ali još uvijek nije imperativ u poslovnom svijetu. Šta se može i treba uraditi kako bi poslovanje postalo platforma za "stvaranje svijeta boljim mjestom za sve" i da li je moguće voditi biznis koji je uticajan, koristan za društvo, ekonomski stabilan i sa ljudskim resursima koji su (is)poštovani i dobro plaćeni ili je to ipak samo ideal neizvjesne budućnosti?

- Dani u kojima su biznisi činili svoje klijente debelim i bolesnim, narušavali i uništavali resurse pri radu, zagađivali vodu koja im je potrebna i zrak koji uposlenici tog biznisa udišu-tih dana više nema. Ne postoji nijedna kompanija koja bi se danas uskladila s tim stvarima. Biznis se kao i obično promijenio. DOBRO(ta) je novi COOL trend.

N.K.