Budućnost u kosmosu: Tjelesne tečnosti kao građevinski materijal

02.04.2020. 12:28 / Izvor: Nezavisne novine
Budućnost u kosmosu: Tjelesne tečnosti kao građevinski materijal

U pitanju je Artemis Moon Program, koji je naišao i na brojne kritike, budući da mnogi smatraju da bi pažnja od početka trebalo da se fokusira na Crvenu planetu.

Početkom 2019. godine NASA je najavila plan u okviru kojeg bi astronauti iz Sjedinjenih Američkih Država mogli ponovo da se spuste na Mjesec, te tamo sagrade bazu koja će biti jedna od stanici na putu ka Marsu.

U pitanju je Artemis Moon Program, koji je naišao i na brojne kritike, budući da mnogi smatraju da bi pažnja od početka trebalo da se fokusira na Crvenu planetu.

Jedno od najvažnijih pitanja ove misije biće i pitanje građevinskog materijala koji bi se koristio za izgradnju baze, pa eksperti moraju da tragaju za rješenjima, budući da materijali koji se koriste na Zemlji u ovoj situaciji nisu korisni.

Tako se nedavno u "Journal of Cleaner Production" pojavio naučni rad koji predlaže novo rješenje, a u pitanju je sistem u okviru kojeg bi astronauti koristili ureu iz sopstvenog urina, a kako bi je kombinovali sa materijalima koji mogu da se nađu u Mesečevom tlu, i tako dobijali materijal koji podsjeća na beton.

Eksperti tvrde da bi "fina mjesečeva prašina" u kombinaciji sa ureom mogla da bude solidno rješenje, a ideja da se koriste dostupni materijali – regolit (rastresiti sloj heterogenog materijala koji prekriva stene) kojeg ima i na Zemlji i na Mjesecu, te na nekim asteroidima, i voda koja bi se dobijala iz leda kojeg ima u pojedinim oblastima na Mjesecu, i na kraju urin, te drugi telesni otpad.

Projekat je još uvijek u početnim fazama razvoja, pa se čeka da novostvoreni materijal položi još neke testove, poput ponašanja u vakuumu koji bi mogao da izazove neželjene promene.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza