Pauza / KULTURA I FILM

Na današnji dan otvoren obnovljeni Stari most u Mostaru

23.07.2021. 10:04 / Izvor: Fena

Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most, remek-djelo orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, čija je obnova, zajedno s pripremama, trajala gotovo sedam godina.

Svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta, srušenog u proteklom ratu, 9. studenoga 1993. godine, upriličena je u prisustvu mnogobrojnih izaslanstava, predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, članova kraljevske obitelji te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.

Stari most u Mostaru ima izražen luk četiri metra širok i 30 metara dug, koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem - Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju "mostari" (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).
 
Luk je napravljen od lokalnog kamena "tenelija", a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenčkim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.

Stari most, jedan od simbola Bosne i Hercegovine, u lipnju 2005. godine uvršten je na listu UNESCO-ovih zaštićenih spomenika kulture.

Mostar godišnje posjeti stotine tisuća turista koji se dive ljepoti jedinstvenog kamenog mosta, koji je bio inspiracija mnogim piscima, slikarima, fotografima, pjevačima...

U povodu godišnjice obnove Starog mosta, večeras će u mostarskom Centru za kulturu biti otvorena izložba arhivske građe "Mostar Stari grad, razvoj-rušenje-obnova", autora Amira Pašića.

PODIJELI:

TAGOVI:

Mostar

stari most

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza