Ostaci rimskog grada u Skelanima

09.10.2020. 11:03 / Izvor: BHRT
Ostaci rimskog grada u Skelanima

U drugom vijeku nove ere blistao je Municipium Malvesiatium, značajan rimski administrativni centar.

Na oko četrdeset kilometara od Srebrenice nalazi se jedno od najvećih arheoloških nalazišta u ovom dijelu Evrope. Riječ je o rimskom gradu u Skelanima, koji datira iz drugog vijeka nove ere.

U drugom vijeku nove ere blistao je Municipium Malvesiatium, značajan rimski administrativni centar. Ovo mjesto bilo je dom za 40.000 carinika, rudara i čuvara imperijalnog puta.

Prije dvanaest godina u Skelanima nadomak Srebrenice na tri lokacije nedaleko od obale Drine otkriveni su savršeno očuvani ostaci rimskog grada iz drugog vijeka nove ere. Ovo mjesto otkrio je bijeljinski arheolog Mirko Babić.

“Imali smo arheološke i istraživačke sreće da smo naišli na centralni objekat tog naselja koji je imao izvanredno sačuvane mozaike i to su mozaici sa najvećom površinom u cijeloj BiH, u stvari u cijelom zapadnom Balkanu, ne računajući primorske gradove”, rekao je Babić.

Rame uz rame sa Babićem, na istraživanju je radila i Ivana Grujić, arheolog iz Trebinja, koja je od 2015. godine vođa tima istraživača.

“To je bio jedan od značajnijih gradova, municipijuma rimskih, koji su dobili taj status već u prvom vijeku, status kolonije sredinom drugog vijeka”, kazala je Grujićeva.

Mnogobrojne palate, bazilike, trg, upravne zrade, carina, mozaici -samo su dio ovog nevjerovatnog kompleksa. Zahvaljujući tome, u Skelanima je otvoren muzej koji redovno posjećuju turisti, najviše iz Rusije. S druge strane, iskopavanja još uvijek traju.

“Ove godine, zbog korone nažalost nismo imali iskopavanja, samo manja čišćenja nalazišta i kompletiranja s nadom da ćemo iduće godine nastaviti s radom. Do sada je otkopano i konzervisano preko 140 kvadratnih metara mozaika“, naglasio je Radić.

Čitav projekat dobija na značaju osnivanjem nacionalnog parka Drina koji obuhvata i Skelane. Ideja je objediniti turističku ponudu NP Drina, NP Tara, Skelana i Srebrenice sa Bajinom Baštom. S druge strane, arheolozi i istoričari pokušavaju da kroz izložbe u brojnim gradovima u zemlji i u okruženju prošire glas o ovom drevnom gradu i njegovoj važnosti i ljepoti.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Pauza