Brojni problemi Srebrenice - privreda na izdisaju, mladi odlaze...

Život u Srebrenici opterećen je brojnim problemima i nedostacima. Privreda je na izdisaju, a mladi kupuju kartu u jednom smjeru. Oni rijetki, koji i dalje ostaju i bore se, kažu da je odlazak zadnja opcija.

Za 19-ogodišnju Aminu, koja je nedavno završila srednju školu, Srebrenica je mjesto u kom je napravila prve korake i postigla brojne uspjehe. Rodni grad će napustiti zbog studija, ali ima želju da se vrati.

"Izuzetno je potrebno da napravimo određene izmjene, kako bismo ostvarili uspjeh. Kako bi ova Srebrenica počela da se razvija, a ne samo da stagnira. Prijavila sam se za inostranstvo, ako to ne uspije, ostajem u BiH, ali gdje god da budem studirala, planiram se vratiti u BiH i doprinijeti svojoj državi, pogotovo ovom gradu koji mi je dosta toga doprinio", kaže Amina Begić. 

Amina je jedna od gotovo 500 mladih ljudi koji žive u Srebrenici ili, bolje rečeno, koji još nisu otišli. Iako nižu uspjehe u sportu, prirodnim naukama i drugim oblastima, priznaju da u svom gradu nemaju uslove za napredak.

"Sada što se tiče uslova za sport u Srebrenici, nema ih i to nam je jedan veliki problem. Najvjerovatnije gdje upišem fakultet, možda tu i ostanem, ali ja bih voljela da se vratim u Srebrenicu", kaže Merjema Peštalić, višestruka prvakinja u karateu.

"U Srebrenici ne postoji odbojkaški klub, pa treniram u Bratuncu, gradu pored. Ni dole nemamo neke posebne uslove", priča odbojkašica Jovana Stevanović.

Srednjoškolski centar u Srebrenici iznjedrio je brojne uspješne ljude, ali većina njih je karijeru nastavila graditi u drugim gradovima.

"Odlaze da se školuju, jer ovdje nemamo mogućnost visokog školovanja, nemamo fakultete, da ima možda bi neko i ostao ovdje. Ja prva ću otići negdje da se školujem na visoke studije", kaže Marija Blagojević, učenica generacije Srednjoškolskog centra.

"Najčešće Beograd, Novi Sad, Tuzla, Sarajevo, pretežno u te gradove. Obično na studije, neki se i vrate ali mislim da većina mladih ostaje u tim drugim gradovima. Ima dosta mladih i talentovanih ljudi koji kasnije nastavljaju i trude se da ostanu ovdje, Mi smo imali 68 aktivnosti tokom ove godine, ali ja bih izdvojila pilot projekat mobilna biblioteka to je prvi put da se ovdje dešava", ističe Marija Cvjetinović, predsjednica Savjeta učenika Srednjoškolskog centra Srebrenica.

Ipak, ima i onih koji su odabrali da ostanu. U srebreničkoj “Kući dobrih tonova” svakodnevno nastoje pružiti djeci i mladima sigurnu luku i mjesto gdje mogu izraziti svoju kreativnost, pjevati i muzicirati. Takođe, i u biblioteci u Srebrenici se trude mladima ponuditi što više kulturnih sadržaja.

Nadležni ističu da problem odlaska mladih pogađa cijelu BiH, a posebno je izražen u manjim sredinama. To se može vidjeti i po pustim srebreničkim ulicama, na kojima se rijetko može sresti poneki prolaznik.

"Vrlo je teško organizovati bilo šta u mjestu gdje ima malo ljudi. Naš najveći nedostatak su ljudi. U Srebrenici koja je imala prije rata 37.000 stanovnika, sada daj bože da živi 6.000 stanovnika i to je većinom starija populacija", navodi načelnik Opštine Srebrenica Mladen Grujičić.

Prema popisu iz 2013. godine, u Srebrenici je registrovano 15.000 ljudi. Međutim, stanovnici Srebrenice kažu da je taj broj mnogo manji i da ih u opštini ima svega nekoliko hiljada. Mladih je, prema njihovoj računici, svega nekoliko stotina.